Naša naredna priča dokaz je da mladi imaju perspektivu na selu. Kosta Šumar, osim proizvodnjom meda, bavi se i vještačkom oplodnjom matica, prema dostupnim informacijama, jedini u Bosni i Hercegovini. To podrazumijeva strogo selektivnu proizvodnju matica, čistokrvne karnike pčele koja je otpornija na bolesti i lakše se prilagođava klimatskim promjenama. Ovaj proces omogućava pčelarima sigurniju proizvodnju meda.
Na samo tridesetak kilometara od centra Sarajeva, na nekih 1000 metara nadmorske visine, možemo reći u netaknutoj prirodi nalazi se od 80 do 100 pčelinjih društava. Neuobičajeno je da na 1000 metara nadmorske visine da imamo pčelinjak, ali ono što je specifično upravo za ovo područje jeste da se ovaj pčelinjak ustvari bavi vještačkom oplodnjom matica, što je nesvakidašnje i nešto što do sada u Bosni i Hercegovini nismo vidjeli.
Iako ima samo 28 godina, Kosta Šumar, odlučio je da nastavi porodičnu tradiciju i da se bavi pčelarstvom. U podnožju Romanije, u selu Podmjedenik, smjestio je svoje košnice. Kosta je magistrirao na temi vještačke oplodnje matica, i prema dostupnim informacijama, jedini je u Bosni i Hercegovini koji se time bavi. A šta to ustvari znači?
KOSTA ŠUMAR, pčelar
“Genetski materijal uzimamo od truta, na njemu je fokus da bi dobli adekvatan krajnji proizvod. Kada kažem to mislim na samu karniku pčelu, u ovom slučaju, i njene sve ostale osobine kao što je smanjena rojivost, povećanje prinosa meda, smanjena agresivnost i mirnoća pčela.”
Klimatske promjene i globalno zatopljavanje pokazalo je da 1000 metara nadmorske visine pogoduje uzgoju karnika pčela, koje se u ovom selu, izdvojene od drugih, hrane na netaknutim šumama i livadama. Osim meda, koga u jednoj sezoni proizvede između 600 i 1000 kilograma, Kosta Šumar se bavi i proizvodnjom matične mliječi, propolisa, perge, voska,i to sve visoke ljekovitosti. Teško bi neko od mladih prihvatio život na selu, ali kada se gleda neka šira slika – krajnje je vrijeme da se okrenu svi zdravom seoskom životu, kaže Šumar. Dodaje da podrške ne manjka.
KOSTA ŠUMAR, pčelar
“Preporučio bih mladima da se vrate na selo, zbog toga što i država u posljednje vrijeme ima dosta tih podsticaja, gura mlade u poljoprivredi, tako da se može. Naravno da svaki poljoprivrednik nailazi na prepreke, ali bih preporučio još ljudima da kupuju naše domaće proizvode kako bi postakli nas i naš razvoj.”
Domaći proizvodi su traženi tako da se med brzo rasproda.
KOSTA ŠUMAR, pčelar
“Prodaja ide super, na kućnom pragu, i uspiju se prodati sve količine. Cijena stagnira od 25 maraka, cijena je visoka u odnosu na to da imamo patvorene medove koji su nam velika konkurencija.”
Pravi med teško je prepoznati, kaže Šumar. Jedini način je da kupujete provjerene, domaće proizvode. U narednoj sezoni u planu je izgradnja laboratorije kako bi oplodnja matica bila podignuta na viši nivo, i lakše dostupna svima kojima je potrebna, a sve u cilju da proizvodnja meda bude sigurnija i stabilnija.