Sve veća digitalizacija sadržaja omogućava lakši i brži pristup knjigama, posebno rijetkim i starim izdanjima. Biblioteka Sarajeva već nekoliko godina radi na ovom procesu, a uz profesionalnu opremu za digitalizaciju, građa koja je nekada bila teško dostupna sada je nadohvat ruke.
Biblioteka Sarajeva, osim očuvanja i zaštite knjiga, sve više ulaže u njihovu digitalizaciju. Riječ je o složenom i dugotrajnom procesu, ali s jasnim ciljem – omogućiti javnosti pristup vrijednoj građi, bez obzira na fizička ograničenja.
“Posebno nas raduje činjenica da smo prošle godine od Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo uspjeli dobiti sredstva za profesionalnu
digitalizaciju odnosno dobili smo jedan skener za profesionalnu digitalizaciju knjiga i periodike. Samim tim uspjeli smo unaprijediti cijeli taj proces”, pojašnjava ravnateljica Biblioteke Sarajeva Merima Lendo.
Do sada je digitalizovano oko hiljadu naslova – od monografskih publikacija i knjiga do serijskih i fotografske građe. Svi oni dostupni su na veb stranici digital.bgs.ba, a interesovanje za ove sadržaje raste iz godine u godinu.
“Vidimo da neke knjige koje inače nikad niko nije koristio u našoj ustanovi, da sada imaju po nekoliko stotina pa čak i hiljada pregleda, što znači da sve te knjige koje u principu zbog nekih razloga nisu javno dostupne našim korisnicima, da li zbog oštećenja, da li zbog toga što je jedan primjerak pa se ne može iznositi vani koji je samo namijenjen za čitaonicu. Ovo je prilika da ljudi se upoznaju sa tom građom”, stava je voditelj Službe za informacijsku djelatnost i digitalizaciju Narcis Saračević.
Digitalizacija nije važna samo zbog dostupnosti, već i zbog zaštite rijetkih izdanja. Među njima su i prvi sarajevski list Sarajevski cvjetnik iz 1868. godine, kao i putopis Benedikta Kuripešića iz 1530, jedno od najstarijih pisanih svjedočanstava o Balkanu.
“Imamo projekat da krenemo sa digitalizacijom Večernjih novina. Znači one su počele izlaziti 1960. godine. Interesantne su za grad Sarajevo. U početku su bile samo sarajevske novine zato što su sve informacije koje su prenosile prenosile su iz grada”, navodi Saračević.
Iako je krajnji cilj digitalizovati što više građe, ovaj proces zavisi od brojnih faktora – tehničkih mogućnosti, autorskih prava i interesa javnosti. No, jedno je sigurno – digitalizacija knjiga donosi novu dimenziju očuvanju kulturne baštine i omogućava da vrijedna djela budu dostupna sadašnjim i budućim generacijama.