Prema statističkim podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, na evidencijama biroa rada je prijavljeno 324.314 nezaposlenih osoba. Od tog ukupnog broja nezaposlenih osoba, 59,17 posto su žene, a podaci iz zeničkog Biroa rada govore da je od 15.788 osoba čak 73% žena sa visokom stručnom spremom na evidenciji nezaposlenih osoba. Zbog čega je ovako veliki broj nezaposlenih žena?
Lejla Fermić je diplomirana kulturologinja i na Birou rada je već osam mjeseci. Očekivanja tokom studiranja bila su velika jer se nadala da će odmah nakon stjecanja diplome dobiti priliku da se zaposli. No, realnost je drugačija. Prijavljivala se na razne konkurse koji i nisu njena struka, ali bezuspješno. Za prvo stjecanje radnog iskustva će još morati sačekati.
“U planu mi je da predam za pripravnički koji bi trebao da bude objavljen za nekoliko mjeseci. Što se tiče očekivanja, uvidjela sam da sam suočena sa izazovima zato što sam završila društveno-humanističku struku – to nije toliko priznato u društvu, kao ni kultura, barem u našem bh. društvu. Ali ja ne odustajem, vjerujem u svoje mogućnosti”.
Krajem proteklog mjeseca na evidenciji Biroa rada Zenice bilo je oko 15.788 osoba, od kojih 9.943 žene. Sa srednjom stručnom spremom ih je 31,2%, sa srednjom stručnom spremom III stepena je 29,9 i bez kvalifikacija ili polukvalifikovanih je 31,4%. Podaci o broju nezaposlenih žena skoro da su isti i za prošlu godinu.
“Međutim, ono što je zanimljivo jeste učešće žena u ukupnom broju nezaposlenih. Pa ćemo primijetiti da je u ukupnom broju nezaposlenih sa visokom stručnom spremom čak 73% čine žene, sa srednjom stručnom spremom čak 70% čine žene”, navodi za FTV Saudin Burić, šef Biroa rada Zenica.
Patrijarhalno društveno okruženje u kombinaciji sa ekonomskom situacijom uzrokovanom nefunkcionalnošću bh. sistema koji je zakazao u svim sferama i na svim nivoima, za posljedicu ima ovako veliki procenat nezaposlenosti žena.
“Ono što mi imamo, to je jedan kulturološki problem u BiH i to je definitivno i on nikad nije nestao. Nije u tome problem, nego je problem u tome što se ženu ubijedi da je tu njoj mjesto i šta god da ona radi – neće dobro i dovoljno vrijedno i dovoljno doprinositi ako ona negdje bude nešto radila”, objašnjava za FTV Duška Andrić, članica tima Centra ženskih prava Zenica.
Otići ili ostati – pitanje je koje se sve više postavlja u ovoj zemlji koja ne cijeni znanje i poštene radnike.
“Nije mi to neka prva opcija, voljela bih nešto ostvariti u gradu u kojem sam odrasla i u državi naravno. Ali ako bude me nužda bude natjerala, onda bih morala i taj korak da učinim”, kaže za FTV Lejla Fermić.
“Ne odlaze samo ljudi koji su bili nezaposleni nego nam odlaze ljudi koji su visokokvalifikovan obrazovan i kadar koji čak imao i zaposlenje i stambeno pitanje, ali odlaze jer nisu zadovoljni”, dodaje Andrić
59,17 posto je brojka koja onima koji vode ovu državu skoro da i ništa ne znači do trenutka kada se poveća, jer broj zaposlenih Bosanki i Hercegovki će biti statistika neke od zemalja Evrope.
