Fiskalni promet u Federaciji BiH je u prvom tromjesečju ove godine, povećan u odnosu na isti period prošle godine za čak 901 milion KM. Naime, u prva tri mjeseca 2025. godine promet je dostigao 16,031 milijardu KM, što je za 901 milion više nego u istom periodu 2024. godine, kada je iznosio 15,130 milijardi KM, odnosno rast od 5,95%.
Desilo se to iako su pojedini “analitičari” i političari tvrdili da će uvođenje neradne nedjelje negativno uticati na ekonomske pokazatelje. To se prema zvaničnim i jedinim relevantnim podacima, onim Porezne uprave FBiH nije desilo.
“Ovi podaci demantuju spekulacije da bi neradna nedjelja mogla negativno uticati na trgovinu i budžetske prihode. Naprotiv, promet raste, a potrošnja se redistribuira na druge dane u sedmici, što potvrđuje da se tržište prilagodilo bez značajnijih poremećaja”, pojašnjavaju iz Ministarstva trgovine FBiH.
Dodaju da je ujedno, slobodna nedjelja donijela brojne benefite za zaposlene u trgovini, bez da je oslabila ekonomske tokove u Federaciji. Uprkos ovim činjenicama pojedini gradovi i općine uporno negoduju u javnom prostoru, pa se stiče dojam da bilježe gubitke. Takvi su posljednjih sedmica Travnik, Jablanica, Visoko, sve načelnici SDA, ali i sarajevski Novi Grad gdje opoziciona SDA traži radnu nedjelju. S toga smo provjerili kakvo je stanje s fiskalnim prometima u ovim općinama.
Travnik i Jablanica su u prva tri mjeseca ove godine povećale promet za po preko milion KM, dok je u Visokom promet u tekućoj u odnosu na prošlu godinu, u prva tri mjeseca porastao za čak 44 miliona KM. U sarajevskom Novom Gradu fiskalni promet je u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na godinu ranije, veći za 21 milion KM.
“Sve ovo pokazuje da je moguće uskladiti ekonomski rast s unapređenjem prava radnika, te da odgovorne reforme – kada su pravilno provedene – mogu dati izbalansirane i održive rezultate”, navode iz Ministarstva trgovine.
Važno je svaki put iznova naglasiti i da su za neradnu nedjelju u Federaciji BIH jedinstveno bili i radnici i poslodavci, a da su protiv tada i još uvijek određene politike, u pravilu one opozicione i u pravilu one koje u procesima donošenja odluka nikada nisu konsultovale niti uključivale direktne učesnike, niti se služile relevantnim podacima iz poreskih uprava.
