Ekonomski rast Bosne i Hercegovine se, vođen povećanom potrošnjom i investicijama, u 2024. godini poboljšao dosegnuvši stopu od 2,6 posto. Prema projekcijama, rast bi trebao dosegnuti stopu od 2,7 posto u ovoj godini, podaci su Svjetske banke. Međutim, prognoziran je i novi inflatorni udar zbog povećanja cijena i usluga. Kakve su preporuke Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i da li građani mogu izdržati nova, neizbježna poskupljenja?
Svjetska banka u najnovijem izvještaju za Bosnu i Hercegovinu preporučuje prelazak s modela rasta zasnovanog na potrošnji na rast vođen izvozom, kao i otvaranje novih radnih mjesta te privlačenje investicija. Kažu, prekvalifikacija radnika za “zelena” radna mjesta pospješila bi produktivnost i ekonomski rast.
“U vrijeme globalne neizvjesnosti, Bosna i Hercegovina treba ubrzati reforme koje omogućavaju otvaranje radnih mjesta, privlačenje investicija i jačanje ekonomske otpornosti”, navodi Kristofer Šeldon iz Svjetske banke.
Realizacija preporuka Svjetske banke traži puno aktivnije vlasti, što nije vidljivo u praksi, kažu stručnjaci. Inflacije će sigurno biti, ali sa druge strane, velika je moć tržišta.
“Ja kao ekonomista vjerujem u snagu tržišta. Ako dolazi do povećanja cijena onda će tražnja reagirati. Opet kažem, Vlada ne preduzima odgovarajuće korake”, mišljenja je profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Aziz Šunje.
Ako radnici dobiju veće plate, to se poništi poskupljenjem proizvoda i usluga, kaže ekonomista Zoran Pavlović. Ako država ne rastereti poslodavce i privredu, nećemo moći zaposliti ljude, a da oni dobiju veće plate. Uz sve probleme koje imamo, slijede remonti u energetskom sistemu, što će usloviti novi uvoz struje i nova zaduženja preduzeća. Preporuke Svjetske banke, bez domaćih stručnjaka, više liče na copy-paste pisma, dodaje Pavlović.
“Mora se napraviti fiskalna reforma, mora se tražiti mogućnost da ljudi shvate da nam proizvodnja hrane na 100 kvadrata predstavlja nešto što će smanjiti troškove budžeta, i treće, treba pomagati poljoprivredu jer to je nešto što imamo. Treba tražiti mogućnost da se ta proizvodnja modernizuje kako bi učešće radne snage koju treba platiti, a koje nemamo, bilo smanjeno”, naglašava ekonomista Zoran Pavlović.
“Ovu izjavu, bukvalno, može da kopira i zalijepi na bilo koju državu, da li u regionu ili slične veličine u nekoj tranziciji. Dokle god se mi budem busali u prsa nekim rastom Bruto domaćeg proizvoda, a BDP, samo da se zna, raste sa inflacijom”, upozorava profesor ekonomije Sanel Halilbegović.
Bosna i Hercegovina je oslonjena na uvoz roba i usluga, a u posljednje vrijeme i radne snage, tako da je izvjesno da će doći do novih poskupljenja koje, bez ozbiljnih fiskalnih reformi, ne možemo izbjeći. Ekonomisti su jasni, dok god gledamo prepucavanja političara bez jasnog plana za rješavanje ozbiljnih problema u energetici, smanjenja opterećenja na privredu, trpićemo nova poskupljenja i gledati kako inflacija poništava rast BDP-a, dok će sve to, ponovo, platiti građani.