Studenti Sveučilišta iz Mostara pokrenuli su tehnološki projekt koji će promijeniti način na koji se štite poljoprivredne površine. Riječ je o autonomnom dronu, koji samostalno nadzire usjeve, a cilj je ponuditi praktično i inovativno rješenje za probleme poljoprivrednika. Iza imena SkyGuard stoji tim od petnaest mladih osoba – studenti informatike, prava, računarstva i drugih usmjerenja. Posljednjih mjeseci razvijaju sustav zaštite za poljoprivredne površine. Njihova suradnja nadmašuje fakultetske okvire i postaje pravi primjer interdisciplinarne inovacije.
„Ovo je bila u potpunosti studentska incijativa, koju su pokrenuli pojedinci, i projekt koji je okupio niz studenata s različitih fakulteta, da zajedno rade, da se upoznaju, da se druže, da razmjenjuju različita iskustva i da stječu nova znanja“, objašnjava Daniel Vasić, docent FPMOZ-a Sveučilišta u Mostaru.
Treba puno predanosti, govori programer Vinko Jakeljić: „Društvo će dobiti dobar proizvod, za nas će to biti proizvod koji ćemo i prodavati. Ujedno je nama donijelo i znanja i iskustva i puno prijatelja“.
Ovo nije samo inovativni dron, to je cijeli sustav koji uključuje autonomni rad i infrastrukturu koja ga podržava. Konačni cilj je olakšati poljoprivrednicima kako bi u konačnici dobili što učinkovitiju zaštitu usjeva. Dron prije svakoga leta provjerava sve sustave, a tijekom misije stalno nadzire okolinu, od tla do zraka. Sve podatke analizira u realnom vremenu i reagira prema stvarnoj prijetnji, poput otkrivanja ranih bolesti usjeva.
„Trenutno se SkyGuard naziva kao znanstevno-istraživački projekt. Cilj nam je napraviti autonomni dron koji može samostalno funkcionirati više dana na zaštiti poljoprivrednih usjeva. Uz njega izgrađujemo popratnu baznu stanicu koja će to sve omogućiti, da dron zaista bude u potpunosti autonoman. Kada uspijemo završiti kompletan dron i baznu stanicu, planovi su nam razviti taj istraživački projekt u start-up“, ističe Vedran Marić, voditelj tima.
Da bi znali je li dron uspješan, potrebno ga je i testira na većim posjedima, za šta još čekaju odgovor od BHANSA-e.
„Dron i bazna stanica su opremljeni raznim senzorima. Tu su senzori temperature, vlage, vibracija… Svega onoga što možemo zamisliti. Dron je opremljen kamerama koje nam omogućuju snimanje po različitim uvjetima, čak i noći“, dodaje Blaž Perić, voditelj projekta.
Kroz web aplikaciju, koja je ključna u ovom projektu, korisnici aktiviraju dron putem posebnog aktivacijskog koda. Odabiru područje, postavljaju intervale letenja i prate važne statističke podatke. Poljoprivrednici jednostavno upravljaju dronom, osiguravajući svoje usjeve i brzo reagirajući na prijetnje, sve u nekoliko jednostavnih koraka. Sada zvuči lako, ali uloženo je mnogo truda. Vrijedi jer je inovacija koja će donijeti vidljive promjene. Sve pod bh. oznakom.