Naučnici su utvrdili da pušenje, konzumacija alkohola i nedostatak fizičke aktivnosti počinju ozbiljno narušavati zdravlje već od 36. godine života.
Rano djelovanje je ključno
Studija sprovedena u Finskoj pratila je zdravlje osoba rođenih 1959. godine sve do njihove 61. godine. Rezultati pokazuju da su oni koji su godinama pušili, pili i izbjegavali fizičku aktivnost češće patili od hroničnih bolesti i depresije.
“Štetne navike iz mladosti značajno povećavaju rizik od lošeg fizičkog i mentalnog zdravlja u starosti”, ističe dr. Tiaa Kekäläinen sa Univerziteta Laurea.
Najveći uticaj: pušenje, alkohol i fizička neaktivnost
Pušenje – povezano s lošim mentalnim zdravljem, bolestima pluća i srca.
Alkohol – utiče i na fizičko i mentalno zdravlje.
Nedostatak kretanja – glavni uzročnik lošeg fizičkog stanja.
Oni koji su duže zadržali nezdrave navike imali su znatno lošije zdravstvene ishode.
Bolesti srca, moždani udar i rak su među najčešćim uzrocima smrti, a svi su povezani s ovim navikama.
Nikad nije kasno za promjenu
Istraživači poručuju da promjena životnog stila, čak i u srednjim godinama, može značajno poboljšati kvalitetu života u starosti.
Također ističu da depresija i fizičko zdravlje mogu biti u uzajamnoj vezi – jedno često pogoršava drugo.
