Nedavno je predstavljena knjiga „Uhranjenost i posturalni status učenika osnovnih škola u Gradu Mostaru“ izazvala je veliku pažnju javnosti, jer donosi konkretne i zabrinjavajuće podatke o zdravstvenom stanju djece u osnovnim školama. Na knjizi su radila četiri autora Nedžad Vuk, Ekrem Čolakhodžić, Mustafa Džafić i Marin Puljić. Ovim istraživanjem obuhvaćeno je 7 218 učenika od prvog do osmog razreda svih osnovnih škola u gradu Mostaru, a rezultati ukazuju na ozbiljne probleme povezane s prehranom, fizičkom aktivnošću i držanjem tijela. Razgovarali smo s jednim od autora, mr.sc. Nedžadom Vukom, koji nam je otkrio šta stoji iza ovih rezultata, koje su posljedice i šta roditelji, škole i institucije mogu učiniti.
Šta vas je motivisalo da pokrenete ovo istraživanje?
Ovo je nastavak istraživanja provedenog 2017.godine kada smo proveli istraživanje na 1 760 učenika 1.; 3.; 5.; 7. razreda osnovnih škola grada Mostara. Tada su evidentirani česti slučajevi pretilosti i deformiteta kod djece, ali nismo imali jasnu statistiku populacije. Željeli smo prikupiti konkretne podatke za učenike od 1. do 8. razreda svih osnovnih škola u gradu Mostaru i skrenuti pažnju javnosti na ozbiljnost problema.
Kako ste okupili tim i koliko je istraživanje trajalo?
Saradnja je ostvarena između Odjela za društvene djelatnosti Gradske uprave Grada Mostara, Doma zdravlja Stari grad Mostar i Doma zdravlja Mostar, a podaci su prikupljani u sklopu redovnih sistematskih pregleda osnovnih škola. Istraživanje je trajalo oko godinu dana – od pripreme i mjerenja do obrade i objave rezultata.
Koje parametre ste pratili i šta ste otkrili?
Mjerili smo tjelesnu masu, visinu, BMI, deformitete kičmenog stuba i grudnog koša. Rezultati su zabrinjavajući: samo 55% djece ima normalnu tjelesnu masu, a njih 25% ima barem jedan od deformiteta grudnog koša i kičmenog stuba.
– Normalnu TM ima 55% ispitanika.
– TM manju od normalne ima 10,7% ispitanika.
– TM veću od normalne ima 34,4% ispitanika.
Gledano prema razredima najveći poremećaj TM je u petom razredu, gdje samo 49,9% ispitanika ima normalnu TM. Najzastupljeniji deformitet sa 15% je skolioza koji je ujedno i najkomplikovaniji deformitet kičmenog stuba. Kod 18,72% dječaka je zabilježen u šestom razredu, dok je kod djevojčica najveći procent deformiteta skolioza sa 30,38% zabilježen u osmom razredu. Treba istaći da je kod 3,5% ispitanika zabilježen deformitet grudnog koša, te da kod dječaka postoji jedan manji procent sa tri deformiteta.
Šta su, prema vašem mišljenju, glavni uzroci ovakvog stanja?
Djeca se premalo kreću, hrane se nepravilno i previše vremena provode pred ekranima. Uz to, škole često nemaju dovoljno kvalitetnih fizičkih aktivnosti, a roditelji nisu uvijek svjesni problema.
Da li su postojale razlike po spolu i uzrastu?
Da, dječaci su češće imali višak kilograma, dok su djevojčice imale izraženije posturalne probleme. Tako da je kod dječaka zabilježen najniži procent normalne tjelesne mase u šestom razredu i iznosi 46,2% dok je kod djevojčica deformitet kičmenog stuba skolioza sa 30,38% zabilježen u osmom razredu.
Posebno su ugroženi učenici šestog razreda, gdje 49,6% ispitanika ima poremećaj tjelesne mase i 38% ispitanika jedan od tretiranih deformiteta grudnog koša ili kičmenog stuba.
Kako roditelji i škole mogu pomoći?
Roditelji treba da ograniče vrijeme pred ekranima, podstiču zdravu prehranu i fizičku aktivnost. Izbjegavati nabavku velikih i teških školskih torbi, kao i torbi sa točkićima koje se vuku. U mlađe školskom uzrastu obavezno koristiti torbe u obliku ruksaka koje se nose na leđima sa osloncima na oba ramena i imaju široke podstavljene naramenice, te podstavljenu (anatomsku) stražnju stranu. U prevenciji i liječenju pretilosti i tjelesnih deformiteta, kamen-temeljac je edukacija svih učesnika u obrazovnom sistemu, poticanje djece i njihove okoline da usvoje pravilne prehrambene navike i postignu preporučen nivo tjelesne aktivnosti. Mišljenja smo da trenutni obrazovni sistem i 2 sata tjelesnog i zdravstvenog odgoja, koliko je trenutno u osnovnim i srednjim školama u BiH, ne može odgovoriti svim problemima koje smo u ovom istraživanju dokazali. Jedna od također jako bitnih stvari je stručno zastupljena nastava TZO a od prvog do petog razreda gdje će nastavu izvoditi nastavnici i profesori tjelesnog odgoja. U prevenciji pretilosti i deformiteta lokomotornog aparata kod djece vodeću ulogu treba da preuzme Ministarstvo obrazovanja i škole, kroz izmjenu nastavnih planova i programa, povećanja broja časova nastave TZO-a, edukacijom i izmjenom jelovnika kod djece koja se hrane u školama i vrtićima. Normalan i zdrav rast i razvoj djece predškolske i školske dobi od presudnog je značaja za cjelokupni razvoj i zdravlje čovjeka kasnije tokom njegovog životnog vijeka
Da li već postoje programi koji se bave ovim temama?
Nažalost, još uvijek ne postoje sistemske mjere. Postoje pojedinačne inicijative, ali su često ograničene u trajanju i dometu. Ovo istraživanje bi moglo biti osnova za razvoj ozbiljnih javnozdravstvenih programa.
Kakvu poruku imate za roditelje, nastavnike i donosioce odluka?
Zdravlje djece je zajednička odgovornost. Bez aktivne uloge svih – porodice, škole i zajednice – teško je napraviti promjene. Naša djeca zaslužuju šansu za zdrav i pravilan razvoj. Ovim istraživanjem je utvrđeno stanje uhranjenosti i stanje posturalnog statusa učenika osnovnih škola na području Grada Mostara, čime se želi, na osnovu činjenica i naučno utemeljnih podataka, probuditi svjesnost svih relevantnih faktora na visoku stopu prisutnosti navedenih zdravstvenih problema kod mlađe populacije. Istraživanjem želimo ukazati na sve češću pojavu problematike, te i na nužnost pravilne i pravovremene prevencije radi sprečavanja neželjenih posljedica u kasnijoj životnoj dobi. Želja nam je i da na osnovu rezultata istraživanja, potaknemo sve aktivne sudionike javnog zdravstvenog i obrazovnog procesa da kroz edukaciju o značaju tjelesne aktivnosti i pravilne ishrane za zdravlje, izmjenu nastavnih planova i programa, kroz veću aktivaciju djece u obliku sportskih aktivnosti sekcija i klubova preveniramo problem pothranjenosti, reduciramo pretilost kao i pojavu tjelesnih deformiteta. Istraživanje jasno pokazuje da zdravlje djece u Mostaru zahtijeva ozbiljan pristup i zajedničko djelovanje. Prevencija, edukacija i podrška djeci u razvoju zdravih navika ključ su za njihovu budućnost, kaže na kraju razgovora za online magazin “Ero” Nedžad Vuk.