U laboratoriji Univerziteta u Sydneyju, istraživači su izolirali gljivicu sa starog smetljišta koja čini nešto nevjerovatno – jede plastiku i pretvara je u jestivu gljivičnu biomasu. Bez svjetla, bez dodataka, bez posebne obrade. Samo gljivica, plastika i strpljenje.
Ova vrsta, nazvana Aspergillus terreus, ne samo da razgrađuje plastiku, ona je u potpunosti konzumira i pretvara u materijal bogat proteinima, koji bi se mogao koristiti kao hrana ili stočna hrana. Naučnici su je ostavili u zapečaćenim tamnim komorama ispunjenim plastikom – i gljivica je napredovala.
Ono što ovo otkriće čini još iznenađujućim jeste brzina. Tradicionalnim mikroorganizmima koji jedu plastiku potrebni su mjeseci ili godine da naprave ikakav napredak. Ova gljivica djeluje za manje od 140 dana i ne zahtijeva sunčevu svjetlost niti kiseonik. To je čini idealnom za zatvorene prostore – od deponija do podzemnih bioreaktora.
Ovo otkriće bi moglo radikalno promijeniti upravljanje otpadom. Zamislite pretvaranje plastičnog otpada u korisne dodatke ishrani na podmornicama, svemirskim stanicama ili udaljenim vojnim bazama. Ili jednostavno – čišćenje okeana i deponija, uz istovremeno stvaranje biomase bogate proteinima.
Naravno, još je rano. Biokonverzija u velikim razmjerama je još u fazi testiranja, a sigurnosni standardi zahtijevaju dodatno vrijeme da se usklade. Ali, po prvi put, plastika nije samo otpad – već sirovina.
Kriza otpada na planeti možda će biti riješena pomoću gljive koja raste u mraku.