Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora (GV HNS) BiH je na sjednici održanoj u ponedjeljak u Mostaru raspravljalo o više tema, s posebnim naglaskom na vanjsku politiku Bosne i Hercegovine i njeno međunarodno predstavljanje. Predsjednik GV HNS-a BiH Božo Ljubić ocijenio je da se Bosna i Hercegovina suočava s dubokom krizom, s rizikom da situacija postane još gora. Smatra da je kriza uzrokovana „različitim pogledima na sadašnjost i budućnost BiH“.
„To se sve reflektuje i na vanjskopolitičkom planu, jer nema zajedničkog stava, posebno u Predsjedništvu BiH, a to ima svoje posljedice i šteti Bosni i Hercegovini. Hrvatski narod već 16 godina, u periodu od posljednjih 20 godina, nema svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu, osim u periodu od 2014. do 2018. godine. To je jedino vrijeme kada su se odluke uglavnom donosile konsenzusom i kada je predata aplikacija za članstvo BiH u Evropskoj uniji“, izjavio je Ljubić.
Kako je kazao, posebno „boli“ situacija oko imenovanja ambasadora, gdje su Hrvati, kao jedan od konstitutivnih naroda, onemogućeni da imaju svoje legitimne predstavnike.
„Kada bi Hrvati imali priliku imati legitimnog člana Predsjedništva, onda bismo na najvišem nivou u svijetu imali 14 najviših diplomata – ambasadora i generalnih konzula. Po tom pitanju događale su se jako bizarne stvari, a jedna od njih je i slučaj ambasadora Nerkeza Arifhodžića, koji je bio u Rimu ispred ‘hrvatske kvote’, a prije toga je bio ambasador u Ankari i Azerbejdžanu kao Bošnjak“, prokomentarisao je Ljubić, dodajući i slučaj Svena Alkalaja, koji također „uzima mjesto iz hrvatske kvote“ u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ljubić je naveo i da se predstavnici Hrvata koji su uključeni u diplomatske strukture često nalaze „između dvije vatre“ zbog odnosa dva brojnija naroda, te da im se nerijetko u Ministarstvu vanjskih poslova bez razloga „mijenja dobra ocjena“.
Posebno je kritički ocijenio mandat bivše ministrice vanjskih poslova Bisere Turković, navodeći da je imala niz loših diplomatskih poteza.
„To su stvari koje prolaze ispod radara, a o kojima se mora govoriti. Mi smo usvojili set zaključaka i smatramo da bi u Ministarstvu vanjskih poslova trebalo postojati sličan model kao u Ministarstvu odbrane, gdje postoji ministar i dva zamjenika. Na taj način bi se zajednički dogovarali i koordinisali vanjskopolitički potezi“, poručio je predsjednik GV HNS-a BiH.
Ljubić se osvrnuo i na to što Bosna i Hercegovina ponovo nije dobila datum za otvaranje pregovora s Evropskom unijom.
„Kao što znate, predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović je apelovao da se usvoje dva preostala zakona koja su nam potrebna za pozitivno mišljenje Vijeća Evropske unije. Očito neko to ne želi, a pokušano je čak formirati novu parlamentarnu većinu bez jasnog plana kako iz toga izaći, što nas je danas dovelo do potpune blokade“, zaključio je Ljubić.