O povratku u Podrinje 30 godina nakon genocida u Srebrenici govori se tek sporadično, iako bi ono u brojnim krajevima danas moglo dobiti drugačiju dimenziju i značaj. Udruženje žena povratnica “Podrinjka” iz Srebrenice podstiče razvoj sela smatrajući da prirodni potencijal treba iskoristiti, kako bi ljudi imali više motiva da se vrate u prijeratne domove i ostanu tu živjeti i raditi.
Refisa Aljić se u selo Dobrak sa mužem i dvoje djece vratila prije 22 godine, a Zumra Haskić je ovdje porodicu zasnovala sedam godina poslije. Bave se poljoprivredom i žive mirnim seoskim životom.
“Bavimo se poljoprivredom, najviše poljoprivredom, malinama, plastenikom, ovce, stočarstvom, imamo i kokoške, sve pomalo i to je to”, kaže Refisa Aljić, povratnica u Dobrak.
“Bavili smo se, i bikovi i krave i ćurke i ovce i sve. Sad trenutno imamo ovce, dosta ovaca imamo, dva bika da hranimo, plastenik. Jednostavno, borimo se, radimo. I djeca su tu da dođu, kad god mogu, da nam pomognu. Uglavnom, dobro je. Mi se ne žalimo”, dodaje Zumra Haskić.
U Dobraku danas živi 14 osoba. Kćerke Zumre Haskić jedina su djeca u selu. I Refisa i Zumra smatraju da je potencijal za život ovdje ogroman. Podršku ženama na selu pruža Udruženje žena povratnica “Podrinjka” iz Srebrenice. Djeluju od 2016. godine. Okupljaju oko 50 žena iz udaljenih sela.
“Preko udruženja, dosta žena je ostvarilo podršku u poljoprivredi, što u mehanizaciji, što u edukaciji, što u sadnom materijalu, što u ambalaži, plastenicima i tako dalje. Što se tiče rada udruženja, dobro bi bilo da imamo opciju, da nas neko institucionalno podrži”, smatra Mevlida Mehanović, predsjednica Udruženja žena povratnica “Podrinjka”, Srebrenica.
Podršku radu Udruženja pruža “Europe house” Srebrenica, koji nastoji žene iz ovih krajeva uvezati sa srodnim udruženjima u inostranstvu kako bi naučile prepoznati potencijale koje imaju, usmjeriti se i obezbijediti sebi stabilnija primanja i bolji život.
“Uspjeli smo u protekle dvije godine da kroz jedan projekat sa Europskim centrom u Baden Wutebergu napravimo razmjenu građana gdje je deset ljudi, da kažem, iz regije Srebrenice koji su aktivni u civilnom društvu, provelo jednu sedmicu kombinovano Salzburg i Stuttgart, gdje su posjetili određene institucije, gdje je isto tako bilo edukativnog programa”, kaže Almir Dudić, “Europe House” Srebrenica.
Život u Dobraku kod Srebrenice ima brojne potencijale. Da bi se iskoristili, potrebna je konkretnija podrška, ali i zainteresovanost ljudi da se vrate. Život je, kažu Refisa i Zumra, ovdje lijep, priroda bogata i mogućnosti za razvoj brojne.
“Mnogo štošta bi se moglo, kad bi moglo i kad bi se htjelo. Prvenstveno turizam. Blizu je Drina, blizu je jezero Perućac, Bajina Bašta, lijepo je mjesto, ravnica je”, navodi Refisa Aljić.
“Ja ovim putem pozivam. svako ko god može da se vrati i da vidi kako je nama lijepo i prelijepo. Ja ne bih mogla nigdje drugdje da živim. Ovdje sam se navikla”, tvrdi Zumra Haskić.
Potrebno je da, prvenstveno domaće institucije, prepoznaju potencijal, osmisle ulaganja i potaknu ljude da se vrate na selo i počnu baviti poljoprivredom i turizmom. Sa boljom podrškom i više povratnika, život u selu Dobrak bi mogao biti baš onakav kako mu i samo ime kaže – dobar. Refisa i Zumra druge opcije i ne žele razmatrati.