Od početka sljedeće godine i Bugarska uvodi euro: u Bruxellesu su ovoga tjedna uklonjene i posljednje formalne prepreke. No, mnogi Bugari strahuju da će im u gospodarstvu biti još lošije. A glasine dodatno podgrijavaju nezadovoljstvo.
Ispred predsjedničke palače u bugarskoj prijestolnici Sofiji postavljeno je devet malih šatora i jedan paviljon. Na velikom plakatu piše: “Nacionalni prosvjed”. Nekoliko dana prije odluke ministara financija zemalja zone eura na tom je mjestu prosvjedovalo desetak ljudi protiveći se uvođenju eura u Bugarskoj 1. siječnja 2026. Žele zadržati bugarski lev, prenosi Deutsche Welle.
“Zona eura najgora je stvar koja se Bugarima trenutačno može dogoditi jer smo ionako već područje pod jarmom”, tvrdi jedna žena. Među prosvjednicima prevladava općenito nepovjerenje prema Europskoj uniji. Jedan prosvjednik pita:
“Što su to uopće europske vrijednosti? Nama euro ne treba. Čemu uopće?”
Prilikom ulaska u EU 2007. Bugarska se obvezala da će jednoga dana uvesti euro (kao i sve članice EU-a uz izuzetak Danske – op. ur.). Utoliko su sve dosadašnje vlade u Sofiji trebale raditi na tome. I u sadašnjem sastavu parlamenta ta inicijativa ima uvjerljivu većinu. No, stanovništvo je podijeljeno: prema politologinji Genovevi Petrovoj, voditeljici agencije za ispitivanje javnog mnijenja Alpha Research u Sofiji, otprilike je podjednako zagovornika i protivnika uvođenja eura:
“Osobito je raširen strah od mogućeg i očekivanog poskupljenja.”
Petrova ističe i da nedostaje informacija o tome kako će uopće izgledati proces uvođenja eura. Uz to se, osobito na društvenim mrežama, šire svakakve glasine. Na primjer, da bi EU sada mogla doći do osobnih ušteđevina građana Bugarske.
I predsjednik Bugarske protiv
Petrova objašnjava kako ima mnogo razloga za uspješno širenje takve teorije zavjere. Jer i predsjednik Bugarske Rumen Radev otvoreno je protiv odluke vlade o uvođenju eura. Vidite što se dogodilo Hrvatskoj” rečenica je koju izgovaraju političari, pa i oni koji su inače za euro, ali ih je primjer Hrvatske eto “malo obeshrabrio”
Neslaganje u državnom vrhu dodatno polarizira javno mnijenje.
“Drugi važan čimbenik je neučinkovitost institucija koje dosad nisu uspjele pokazati ljudima da djeluju u interesu društva.”
Povjerenje u politiku i državne institucije u Bugarskoj vrlo je nisko. Petrova ističe i kako stanovništvo jedva što zna o ekonomiji. Mnogi se još dobro sjećaju teških financijskih kriza u Bugarskoj, a zapravo je baš takva nestabilnost Bugarsku navela još 1997. na vezanje vrijednosti leva za njemačku valutu. Utoliko u Bugarskoj već dugo postoji i fiksni tečaj prema euru. Tako je i pitanje hoće li Bugarska tek uvođenjem eura izgubiti monetarni suverenitet zapravo suvišno. No, javnost teško prihvaća takve argumente ekonomista, doznaje Deutsche Welle.
Kampanja protiv straha
Bugarska vlada sada pokušava s informativnom kampanjom: u njoj obećava zaštitu potrošača, nadzor nad cijenama te pošteno usklađivanje plaća i mirovina. Također najavljuje kako će svako kršenje propisa biti strogo kažnjeno. Premijer Rosen Željaskov poziva i poduzeća neka ne podižu cijene:
“Nitko ne bi smio zloupotrebljavati svoj monopolistički ili dominantan položaj – osobito ondje gdje nema alternative u ponudi.”
No, to ne priječi neke trgovine da već sada djelomično podižu cijene. Osobito su u posljednje vrijeme poskupjele osnovne životne namirnice. Za sada to nema posljedica za poduzeća. No i to potiče nepovjerenje prema euru u Bugarskoj.