Možda je prerano za konačne zaključke, ali posljednje reakcije zapadnih čelnika pokazuju da jačaju pritisci na režim Vladimira Putina da bi poslije tri i pol godine napokon prestao razarati Ukrajinu. Ali to je moguće samo ako se Sjedinjene Države vrate na pravu stranu, što nije isključeno, nakon najnovijih izjava iz Bijele kuće.
Američki predsjednik Donald Trump je, komentirajući stanje rusko-ukrajinskog rata, izjavio da je razočaran Rusijom, “ali vidjet ćemo što će se dogoditi u sljedećih nekoliko tjedana”, u intervjuu za NBC News 10. srpnja. Dodao je:
“Mislim da ću u ponedjeljak 14. srpnja imati važnu izjavu o Rusiji.”
Sada pola planeta pokušava dokučiti što se ovaj put roji u njegovoj glavi.
Bilo je očito da Trump ima tri opcije nakon što je Vladimir Putin odbio američki prijedlog prekida vatre u Ukrajini. Prva je izvršiti snažan pritisak na Rusiju i povećati pomoć Ukrajini. Druga je izvršiti snažan pritisak na Kijev i prisiliti ukrajinske vlasti da prihvate ruske uvjete za prekid rata, a treća je ne činiti ništa i povući se iz rata. U Moskvi se prema svemu sudeći klade na druge dvije opcije i zato odbijaju pristati na prekid vatre. Međutim, sada je sve više znakova da će američki predsjednik odabrati prvi scenarij, a to je gospodarsko-vojni stisak Rusije.
Trump je objavio da očekuje da će Senat SAD-a usvojiti zakon o pooštravanju sankcija Rusiji, koji su izradili senatori, republikanac Lindsey Graham i demokrat Richard Blumenthal. Riječ je o dvostranačkom prijedlogu koji predviđa 500-postotne carine na uvoz iz država koje kupuju rusku naftu, naftne derivate, prirodni plin ili uran. Kada bi bio usvojen, jako bi pogodio Rusiju (za razliku od niza dosadašnjih sankcija), a Trump je nedavno izjavio da “vrlo ozbiljno” razmatra ovaj prijedlog zakona. Jedan od autora inicijative, senator Graham, posljednjih je dana jasno dao do znanja da Trump podržava prijedlog zakona, napominje NBC News. Trump je rekao da zakon, “s poštovanjem, dopušta predsjedniku da radi što god želi”.
“Drugim riječima, ja odlučujem želim li ga upotrijebiti. Oni [senatori] će usvojiti vrlo ozbiljan i vrlo strog zakon o sankcijama, ali predsjednik odlučuje želi li ga upotrijebiti”, zaprijetio je Trump, ali i ostavio mogućnost da od svega ne bude ništa.
U međuvremenu, donio je odluku o slanju oružja za Ukrajinu, i to prvi put od povratka na dužnost, koristeći predsjedničke ovlasti koje je često koristio njegov prethodnik Joe Biden. Trošak bi mogao iznositi oko 300 milijuna dolara, ali je, da ne bi izgledalo da je prevario birače kojima je obećavao da njihovi dolari više neće ići za pomoć Ukrajini, izjavio da je s NATO-om postigao dogovor o isporuci američkog oružja Ukrajini putem saveza te da će NATO platiti za to oružje “sto posto”. U pitanju su protuzrakoplovni sustavi Patriot, koje Ukrajinci nasušno trebaju jer su posljednjih mjeseci Rusi intenzivirali napade dronovima i raketama.
Donald Trump je posljednjih dana više puta kritizirao Putina. Nakon njihova telefonskog razgovora 3. srpnja Trump je rekao da je “vrlo razočaran” razgovorom jer vjeruje da Putin nije spreman okončati rat u Ukrajini. Govoreći na sastanku kabineta 8. srpnja Trump je još rezolutnije upozorio da SAD “sluša puno gluposti od Putina”.
Za to vrijeme, Francuska i Velika Britanija namjeravaju povećati broj ekspedicijskih snaga za buduću prisutnost u Ukrajini u sklopu “koalicije voljnih” na 50.000 ljudi, najavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron. “Koalicija voljnih” je udruženje europskih država koje su se obvezale podržati Ukrajinu i predviđa potencijalno raspoređivanje mirovnog kontingenta. Stvaranje koalicije najavio je 2. ožujka 2025. premijer Ujedinjenog Kraljevstva Keir Starmer, a sada je najavljena nova faza.
“Podižemo razinu naših združenih snaga s brigade na korpus, odnosno do 50.000 ljudi koji mogu biti uključeni u velike operacije”, rekao je Macron tijekom zajedničke konferencije za novinare sa Starmerom u vojnoj bazi Northwood.
Kako je Macron precizirao, te trupe, koje bi se mogle “povećati pet puta” u odnosu na njihovu trenutačnu veličinu, imale bi okosnicu formiranu oko Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, a bile bi “sposobne ujediniti druge europske partnere”. Prema francuskom predsjedniku, “koalicija voljnih će dodati kredibilitet i snagu europskom stupu NATO-a na operativnoj razini, a također će ojačati stratešku autonomiju Europe”.
Prema informaciji koju je Le Figaru dobio u Elizejskoj palači, najavljena postrojba od sada će se zvati Zajedničke francusko-britanske snage i već ima važnu ulogu u organiziranju “koalicije voljnih”.
“Uključuje tridesetak zemalja koje mogu rasporediti snage da bi osigurale prekid vatre u Ukrajini nakon što se on zaključi, da bi odvratile Rusiju od pokretanja nove ofenzive”, rekli su neimenovani dužnosnici za Le Figaro.
Tu je i Njemačka, koja se ubrzano militarizira, a kancelar Friedrich Merz izjavljuje da Rusija mora platiti 500 milijardi eura ratnih reparacija Ukrajini.
Ali da Rusija još nema namjeru odustati potvrdio je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji je u četvrtak izjavio da je na sastanku s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom potvrdio stav Rusije o ukrajinskom rješenju.
“Da, razgovarali smo o Ukrajini, i potvrdili smo stav koji je ranije iznio predsjednik Putin, uključujući i 3. srpnja u razgovoru s predsjednikom Trumpom”, rekao je ministar na konferenciji za novinare nakon sastanka Rusija-ASEAN.
To znači da se Ukrajina mora odreći pet regija i podčiniti Rusiji, a to ne dolazi u obzir. Da u Moskvi raste nervoza pokazala je reakcija kremaljskih RIA Novosti, koje su se svom snagom okomile na Macrona i Starmera, koji su opisani kao žaba i zmija.
“Jedino što je ostalo u ovoj ‘bešćutnoj Antanti‘ je mržnja prema Rusiji. Pokazalo se da je rusofobija jedino što učvršćuje ovaj čudni spoj francuske krastače i engleske zmije”, piše u redakcijskom komentaru.