U Tuzlanskom kantonu je oko 500 vatrogasaca raspoređeno u profesionalnim, dobrovoljnim i vatrogasnim jedinicama pravnih lica, a zajedno raspolažu sa oko 100 vatrogasnih vozila. Ovo su značajni protivpožarni resursi, dovoljni za borbu protiv požara srednjeg intenziteta, ali cijeli sistem treba unaprijediti, modernizovati i dati mu efikasniji pravni okvir.
Ključni problem vatrogastva na nivou Federacije Bosne i Hercegovine je njegovo finansiranje. Zakonski predviđen način finansiranja, iz premija osiguranja imovine i motornih vozila, ne osigurava dovoljno sredstava pa glavninu potrebnih sredstava za protivpožarnu zaštitu izdvajaju opštine i gradovi iz svojih budžeta, ali i donacijama. Manje opštine ne mogu osigurati dovoljno sredstava za vatrogasne jedinice jer bi im za to trebala četvrtina ili trećina godišnjeg budžeta.
“Oprema za vatrogasce je izuzetno skupa. Jedno vatrogasno vozilo vam je od 500.000 KM do 700.000 KM, i to ako ga kupite ovdje od domaćih proizvođača. Znači, vatrogasne ljestve su 1,5 miliona ili 2 miliona KM, zavisno do svega. Oprema, intervencijska odijela, izolacioni aparati, vatrogasni dom, sve to treba obezbijediti i to male opštine koje mi imamo na kantonu, njih pet, teško mogu ispoštovati“, kaže pomoćnik direktora KU Civilne zaštite TK Dragan Pelemiš.
Vlada Tuzlanskog kantona je, da bi održala sistem protvpožarne zaštite u iole prihvatljivoj funkciji, odvojila u minule dvije godine 2,3 miliona KM koje opštine i gradovi ulažu u opremanje dobrovoljnih i profesionalnih vatrogasnih jedinica. U Vladi su svjesni da je potrebno daleko više novca uložiti u ovu oblast.
“Mi smo rekli da je ovo samo početak i da ovu oblast defintivno, sa aspekta regulatorno pravnog okvira koji reguliše cjelokupnu oblast, treba na određeni način reformirati, kako bi se ostavilo više prostora za ulaganje”, smatra premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić.
Vrlo bitan momenat u operativnom smislu borbe protiv požara u Tuzlanskom kantonu predstavlja sporazum između gradova i opština ovog kantona da vatrogasne jedinice mogu, u slučaju požara, direktno pomagati jedni drugima. Na ovaj način veći stepen sigurnosti su dobile sve lokalne zajednice.
U Tuzlanskom kantonu se godišnje dogodi i do 1000 požara, ali riječ je uglavnom o požarima manjeg intenziteta gdje ljudska nepažnja uzrokuje požare niskog rastinja. Tuzla, kao centar kantona, ima relativno dobar protivpožarni potencijal, ali i njima, a posebno manjim opštinama i gradovima, nedostaju vatrogasaci.
“Ilustracije radi, reći ću vam – jedne Živinice danas u smjeni imaju tri vatrogasca. Oni nisu dovoljni da odgovore za jednu mjesnu zajednicu, a kamoli za jedan grad koji je sad prostorno dosta veliki, gdje je industrijski potencijal Federacije najveći. Vrlo slična situacija je i s opštinom Srebrenik, nešto malo bolja sa Gradačcem i Kalesijom”, navodi zamjenik komandira PVJ Tuzla Jasmin Habul.
Vatrogasci pozdravljaju prihvatanje amandmana na Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu, što je urađeno ove sedmice u federalnom Parlamentu, čime je uvažen zahtjev Sindikata da se vatrogascima u pasivnoj dežuri osigura dodatak na platu od 30 posto. Vatrogasci apeluju na Vladu i parlamentarce da im osiguraju bolje uslove rada i bolja primanja, te pozdravljaju incijativu za donošenje novog Zakona o vatrogastvu.