Predjsednik SAD-a Donald Trump poručio je da bi mogao skratiti rok od 50 dana koji je dao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da zaustavi rat u Ukrajini, dok ruske snage sve intenzivnije napadaju istok zemlje i pokušavaju osvojiti logistički važna područja u Donjeckoj oblasti.
Trump je u petak izjavio da bi SAD mogao uvesti sekundarne sankcije Rusiji i prije isteka roka koji je objavio početkom srpnja – roka koji su mnogi kritizirali kao previše popustljiv prema Moskvi. Na novinarsko pitanje hoće li sankcije biti uvedene i prije isteka 50 dana, Trump je odgovorio: “Možda.”
Putin žuri iskoristiti rok
Jurij Boječko, direktor humanitarne organizacije Hope for Ukraine, rekao je za Newsweek da Putin pokušava osvojiti što više teritorija prije Trumpovog roka, koji istječe 2. rujna.
“Rusi napadaju civilne ciljeve intenzitetom koji nismo vidjeli još od početka rata”, rekao je Boječko.
Prema Institutu za proučavanje rata (ISW), ruske snage su vjerojatno zauzele naselje Novoekonomične, sjeveroistočno od Pokrovska, s ciljem okruživanja tog logističkog središta. Ruske trupe također napreduju prema Kupjansku u Harkivskoj oblasti, pokušavajući otežati ukrajinsku opskrbu na tom području.
Boječko tvrdi da Kremlj želi okupirati dijelove Sumske, Harkivske i Dnjepropetrovske oblasti kako bi ondje organizirao lažne referendume i potom proglasio te teritorije dijelom Rusije.
Trump najavio nove rakete i carine
Trump je 14. srpnja, tijekom sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, zaprijetio carinama od 100 posto svim zemljama koje trguju s Rusijom ako Putin ne pristane na dogovor u roku od 50 dana. Također je najavio isporuku dodatnih raketnih sustava Patriot i drugog oružja Ukrajini, financiranih od strane europskih saveznika.
Unatoč tim najavama, Rusija nije smanjila tempo napada. Nastavila je svakodnevno granatirati ukrajinske gradove i gurati linije bojišnice na istoku zemlje, bez ikakvih naznaka da će pristati na prekid vatre.
Putin ne pokazuje znakove popuštanja
Bivši američki viceadmiral Robert Murrett, zamjenik direktora Instituta za sigurnosnu politiku i pravo na Sveučilištu Syracuse, rekao je za Newsweek da nema dokaza da je Kremlj ublažio svoje zahtjeve – među kojima su teritorijalne koncesije, razoružavanje Ukrajine i ukidanje sigurnosnih jamstava.
Murrett dodaje da ni Rusija ni financijska tržišta ne doživljavaju Trumpovih 50 dana kao ozbiljan rok. Iako je SAD najavio dodatnu vojnu pomoć Ukrajini preko europskih saveznika, Moskva je uvjerena da joj stanje na terenu ide u korist i zasad odbacuje ideju o bilo kakvom primirju.
Treća runda mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije održana je 23. srpnja u Istanbulu, ali je Moskva ponovno odbila puni prekid vatre. Ukrajina je predložila summit između Volodimira Zelenskog i Putina prije kraja kolovoza, ali Kremlj još nije prihvatio tu ponudu.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan najavio je da će pokušati organizirati taj susret, ali pažnja je sada usmjerena na Trumpa i mogućnost da skrati rok koji je dao Putinu.
Putin ignoriše Trumpa
Aurélien Colson, direktor Instituta za geopolitiku i poslovanje pri ESSEC-u, izjavio je da je Trump “dao Putinu zeleno svjetlo da još 50 dana vodi rat u Ukrajini”.
“Putin ga je ignorirao svaki put, a Trump nije reagirao – i tako će biti opet”, rekao je Colson.
Pushan Dutt, profesor ekonomije i političkih znanosti na INSEAD-u, dodao je da su Trumpovi rokovi “nepouzdani i promjenjivi”, podsjećajući da je Trump ranije tvrdio da će rat završiti “u roku od 24 sata” ako postane predsjednik.
Iako Rusija pokušava maksimalno iskoristiti ovaj vremenski prozor, analitičari upozoravaju da njezine vojne operacije, iako brutalne, nisu donijele veće teritorijalne dobitke još od početka 2024., a cijena u ljudstvu i opremi je iznimno visoka.