Gaza u plamenu, a New York pod reflektorima diplomatije. U sjeni ruševina traži se političko priznanje, ali i moralna odgovornost. Dok izraelske bombe uništavaju Pojas Gaze, svjetski lideri pripremaju se da raspravljaju priznanju palestinske državnosti. Posljednje u nizu učinile su to Australija, Kanada i Velika Britanija. Na promjenu vanjske politike i priznanje palestinske države priprema se i Portugal. Većina svijeta je za priznanje, ali ima i onih koji ga vide kao prijetnju sigurnosti.
Žestoki napadi širom Pojasa Gaze. Najteže je u gradu, gdje su ubijene desetine civila. Dok se u palestinskoj enklavi dim ne spušta, zastave svijeta podižu se pred sjedištem u New Yorku, gdje bi svjetski lideri trebali oblikovati mir.
Jedna od ključnih tema ovogodišnje Generalne skupštine UN-a postalo je pitanje desetljećima gurano na margine historije: priznanje palestinske državnosti. Do sada je to učinilo oko 150 od 193 članice UN-a, a posljednje u nizu Australija, Kanada i Velika Britanija. Priznanje Palestine velika je promjena u britanskoj vanjskoj politici nakon što je nekoliko prijašnjih vlada zastupalo stav da bi priznanje trebalo doći u sklopu cjelovitog mirovnog sporazuma.
“Taj trenutak je došao. Zato, kako bismo oživjeli nadu za mir i rješenje s dvije države, Ujedinjeno Kraljevstvo formalno priznaje državu Palestinu. Priznali smo državu Izrael prije više od 75 godina kao domovinu za jevrejski narod. Danas se pridružujemo grupi od više od 150 zemalja koje također priznaju palestinsku državu”, istakao je premijer Velike Britanije Keir Starmer.
Naveo je britanski premijer da to nije nagrada Hamasu, dodajući da u dvodržavnom rješenju Hamas ne može imati nikakvu budućnost. Isti stav imaju i premijeri Kanade i Australije.
“Teroristička organizacija Hamas ne smije imati nikakvu ulogu u Palestini. Dodatni koraci, uključujući i diplomatske odnose i otvaranje diplomatskih ambasada će se smatrati napretkom palestinskih vlasti u njihovim obećanjima za reforme”, poručio je premijer Australije Anthony Albanese.
Za izraelskog premijera Benjamina Netanyahua to je direktni udarac na koji će, kaže, odgovoriti:
“Morat ćemo se boriti u UN-u i drugim arenama zbog lažne propagande protiv nas i poziva na uspostavljanje palestinske države koja će ugroziti naše postojanje i predstavljati nagradu za terorizam. Čut će nas međunarodna zajednica u narednim danima.”
“Zabluda je vjerovati da mogu postojati mir i sigurnost u regionu bez nezavisne države Palestine. Njeno priznavanje je preduvjet za mir, a ne nuspojava”, naglasila je ministrica vanjskih poslova Palestinske samouprave Farsin Agabekijan.
Pojedinačno priznanje članica UN-a je veliki pomak i moralni uspjeh palestinskoj državi, koja trenutno ima status posmatrača i podiže joj legitimitet na međunarodnoj sceni. No put do punopravnog članstva u UN-u još je dalek. Generalna skupština može izraziti volju većine, ali krajnja odluka je na Vijeću sigurnosti. Tu je poznata prepreka – američki veto.
SAD uporno tvrdi da do priznanja mora doći kroz direktne pregovore s Izraelom. Ali pregovora nema. Već decenijama.
“Značajno je da države priznaju Palestinu. Mislim da će se vrlo malo toga promijeniti na terenu, ako Sjedinjene Države ne prihvate ideju o Palestinu”, smatra Burcu Ozcelik, analitičarka za međunarodnu sigurnost Kraljevskog instituta.
Predstojeće zasjedanje Generalne skupštine nije samo još jedan diplomatski ritual. To je ogledalo moralnog kapaciteta međunarodne zajednice. Palestina u UN-u nije samo pitanje zastave, sjedišta ili govora predsjednika. To je pitanje prava naroda na postojanje, identitet i budućnost. U vrijeme kad su ruševine Gaze svima pred očima, svijet ima priliku da prizna – ne samo Palestinu, već i vlastitu odgovornost.
