Lista lijekova Federalnog Fonda solidarnosti nije promijenjena od 2019. godine na šta su prije nekoliko mjeseci upozorili i federalni revizori. Šta za jednog onkološkog pacijenta znači činjenica da lista lijekova nije promijenjena šest i po godina suvišno je i spominjati ako se zna da je, primjera radi, vodič Američkog udruženja kliničkih onkologa (ASCO), po kojem se tretiraju i naši pacijenti, samo u prošloj godini promijenjen 14 puta, o čemu je u nedavnom razgovoru za Faktor govorio prof. dr. Semir Bešlija, šef Klinike za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).
Dok su dakle u zemljama regije, Evrope i svijeta pacijentima na raspolaganju najsavremenije molekule, koje garantiraju uspješnost liječenja, pacijenti u Federaciji BiH i dalje se liječe zastarjelim terapijama, a neke od njih su i prevaziđene. U Federalnom ministarstvu zdravstva (FMZ) nemoguće je dobiti informaciju o tome dokle je formirana komisija došla u izradi nove liste lijekova Fonda solidarnosti. Na upit, koji smo proslijedili prije nekoliko sedmica, odgovor nikada nije stigao.
Delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH, prof. dr. Fatima Gavrankapetanović-Smailbegović kaže “kako kruža informacija da bi posao oko revidiranja liste lijekova trebao biti završen do kraja ove ili u januaru 2026. godine”.
– Svjedoci smo da se rok revidranja liste lijekova Fonda solidarnosti do sada nekoliko puta prolongirao, tako da je nezahvalno govoriti kada bi posao trebao biti okončan, s obzirom na to da iz Federalnog ministarstva zdravstva nema informacija niti ministar Nediljko Rimac nalazi za shodno da dođe na sjednice Parlamenta FBiH i odgovori delegatima na silna pitanja koja smo mu u proteklim mjesecima postavili. Nažalost niko se od nadležnih ne osvrće na stalne vapaje, kako pacijenata, tako i ljekara da se lista lijekova konačno promijeni – naglašava Gavrankapetanović-Smailbegović.
Prema njenim riječima, u Federaciji BiH danas nedostaju osnovni lijekovi za onkološke pacijente.
– Nažalost, imali smo priliku čuti i javni apel doktora sa Klinike za onkologiju KCUS-a da su liste čekanja onkoloških pacijenata na propisane terapije neprihvatljivo duge. Ovo nije samo administrativni propust, ovo je pitanje života i smrti. Naši pacijenti nemaju vremena da čekaju jer svaki izgubljeni dan znači izgubljene živote – dodaje Gavrankapetanović-Smailbegović.
Navela je apsurdnu situaciju koja vlada u BiH u odnosu na zemlje u okruženju. Naime, prema riječima Gavrankapetanović-Smailbegović, iako su cijene biosimilara (bioslični lijekovi koji pokazuju visok stepen sličnosti s već odobrenim biološkim lijekovima) u našoj zemlji niže za više od 70 posto, liste čekanja pacijenata svakim danom su duže. S druge strane, u zemljama okruženja te iste molekule snižene su svega 20 posto, ali i pored toga oni nemaju liste čekanja.
– Nije jasno zašto postoje liste čekanja ako je biosimilar snižen na više od 70 posto i to bi trebali javno odgovoriti ili Federalno ministarstvo zdravstva ili Federalni zavod. BiH i dalje ima rastuće liste čekanja jer ne koristi puni potencijal od Evropske unije odobrenih, provjerenih biosimilara – istakla je Gavrankapetanović-Smailbegović.
Osvrnula se i pacijentice sa ginekološkim karcinomima, u slučajevima gdje indikacija nije pokrivena Fondom solidarnosti, upitavši nadležne – kada će oboljeli napokon dobiti lijek.
– Ono što te pacijente zanima jeste, da li će se revizijom liste lijekova Fonda solidarnosti proširiti indikacije i tako omogućiti i njima pravo na liječenje i izlječenje. Imamo biosimilare koji liječe sedam vrsta oboljenja, no kod nas se, ne znam iz kojeg razloga, lijek koristi samo za jednu vrstu bolesti – karcinom debelog crijeva, a vrlo je učinkovit i kod ginekoloških karcinoma – naglasila je Gavrankapetanović-Smailbegović.
Kada su u pitanju skupi lijekovi, kako ne bi bilo zloupotreba, prema riječima delegatkinje, formiraju se komisije koje ih odobravaju.
– Međutim, imamo situaciju da su lijekovi / terapije, koji su nekada koštali i do 50.000 KM, sada uz pomoć biosimilara sniženi na 5.000 maraka, što znači da su nam komisije bespotrebne i da se ti lijekovi mogu prebaciti na bolničke liste, čime bi brže dolazili do pacijenata – kazala je Gavrankapetanović-Smailbegović.
Odgovore na sva ova pitanja Gavrankapetanović-Smailbegović zatražit će, kako kaže, od federalnog ministra zdravstva na idućoj sjednici Doma naroda FBiH, koja je zakazana za utorak (30. septembar).
