Evropska unija planira da do kraja 2027. godine u potpunosti funkcioniše i bude umrežen tzv. “zid dronova”, ambiciozni projekat zaštite vanjskih granica od zračnih prijetnji, navodi se u nacrtu strateškog dokumenta Defence Readiness Roadmap 2030, koji je dospio u javnost prije zvanične objave.
Ovaj dokument, čiju prezentaciju Evropska komisija planira za sutra, rezultat je višemjesečnih konsultacija s državama članicama u cilju redefinisanja evropske odbrambene politike, naročito nakon agresivnih poteza Rusije i rastuće nestabilnosti na globalnom nivou.
Zid dronova među najhitnijim projektima
Među ključnim inicijativama su i projekti Eastern Flank Watch i Air Defence Shield, a posebno se ističe “zid dronova” – višeslojni sistem za detekciju, praćenje i neutralizaciju bespilotnih letjelica, koji će omogućiti zajedničku zaštitu evropske teritorije i infrastrukture, u saradnji s NATO savezom.
Prema nacrtu, ovaj sistem biće potpuno interoperabilan, omogućiće brzu razmjenu informacija i koordinisano djelovanje članica EU-a u realnom vremenu, uz sposobnosti preciznih napada putem dronova.
Fokus na zajedničku odbrambenu nabavku
Evropska komisija poziva članice da povećaju udio zajedničke odbrambene nabavke – cilj je da do 2027. najmanje 40% bude realizirano zajednički, a do 2030. čak 60% sredstava za odbrambene kapacitete da bude usmjereno ka evropskoj industriji i Ukrajini.
Iako dokument ne predviđa nove izvore finansiranja, navodi se da bi obrambeni budžet EU-a u novom višegodišnjem okviru mogao porasti na 131 milijardu eura, uključujući 18 milijardi za vojnu mobilnost.
Reakcije država članica podijeljene
Dokument ističe da članice zadržavaju punu suverenost nad vlastitim oružanim snagama, ali i da se očekuje veća sinergija u odbrambenom djelovanju. Pojedine zemlje, poput Njemačke i Švedske, zatražile su jasnije mjerenje rezultata, a ne samo uvođenje alata kao što je zajednička nabavka.
U nacrtu se također ističu i prijetnje koje dolaze izvan evropskog kontinenta – posebno iz pravca Bliskog istoka i Afrike – uz upozorenje da Evropa mora razviti otpornost i spremnost za izazove “bojišta budućnosti”.
Saradnja s NATO-om ostaje ključna
Plan insistira na bliskoj koordinaciji s NATO-om kako bi se izbjeglo stvaranje paralelnih struktura. Cilj je, poručuje se, veća strateška autonomija EU-a u sve nestabilnijem svijetu, uz očuvanje partnerstva sa saveznicima.
