Nakon što je u Čapljini otkriven spomenik pravosnažno osuđenom ratnom zločincu Slobodanu Praljku, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine formiralo je predmet – potvrđeno je za Detektor iz ove institucije.
Državno tužilaštvo reagovalo je u ponedjeljak nakon što se tokom vikenda proširila fotografija sa otkrivanja spomenika u Čapljini Slobodanu Praljku, bivšem vojnom zvaničniku HVO-a koji je preminuo nakon što je popio otrov tokom izricanja presude kojom je proglašen krivim za zločine u Hercegovini.
Na fotografiji se vidi spomenik sa likom Praljka isklesanom na kamenu na kojem je napisano Praljak hrvatski general, te mjesto i godina rođenja “Čapljina 1945” i godina i mjesto smrti “Den Haag 2017. G”. U posveti na kamenu je napisano “Kad utihne pravda i zaplešu demoni, ratnik ne kleči i nikog ne moli. Za ideale životom diše posljednji dah”. U videu koji je dostupan na društvenim mrežama, može se čuti govor fratra koji je blagoslovio ovaj spomenik.
– Niko za muslimanski narod u svakom pogledu za vrijeme rata nije učinio koliko je učinio general Praljak – rekao je.
Niko iz Biskupije u Mostaru, te iz Župe Čapljine nije odgovorio na pozive Detektora, ni novinarske upite do objave ovog teksta.
Predsjednik Udruženja logoraša Mostar Emir Hajdarević kazao je za Detektor da je razočaran radom pravosuđa u Bosni i Hercegovini, te da očekuje da će Tužilaštvo nakon izvjesnog perioda reći da su “NN” osobe postavile taj spomenik.
– Žrtve apsolutno ne vjeruju ovakovom Tužilaštvu, niti institucijama koje trebaju da provode pravdu u BiH, oni je ne provode, nažalost jer su pod utjecajem dnevnih politika – kazao je Hajdarević.
Haški tribunal je u novembru 2017. osudio Praljka skupa s petoricom drugih visokih zvaničnika takozvane Hrvatske zajednice Herceg Bosne i izrekao mu zatvorsku kaznu u trajanju 20 godina. Praljak je bio nekadašnji načelnik Glavnog štaba Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Tokom izricanja presude, Praljak je popio otrov i preminuo istog dana.
Izmjenama Krivičnog zakona BiH, koje je u julu 2021. nametnuo bivši visoki predstavnik, osim zabrane negiranja genocida i drugih ratnih zločina, kažnjivo – s najmanje tri godine zatvora – postalo je i dodjeljivanje priznanja, nagrada, spomenika ili bilo kakvog podsjetnika osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
Podizanje spomenika Praljku za Hajdarevića je odraz stanja u državi u kojem se veličaju ratni zločinci, a žrtve se ponižavaju.
– Hercegovina je vrlo često zaboravljena i ono što radi dnevna politika na tom prostoru. Živimo u vremenu da je zločinac heroj, a žrtva nešto drugo. Ovo je ponovo jedan zločin nad žrtvama Hercegovine počinjen u Čapljini, koja je poznata po zločinima Gabela, Silos. Nijedan od tih logora nije procesuiran i zato se sve ovo radi – kazao je Hajdarević i dodao da će zbog neprocesuiranja zločina u Hercegovini ovakvih slučajeva biti sve više.
Detektor nije mogao dobiti komentar policije Hercegovačko neretvanskog kantona niti lokalnih vlasti u Čapljini.