Brojni svjetski analitičari sve glasnije upozoravaju da je američka vojna intervencija u Venezueli postala realna mogućnost. Poruke iz Washingtona, ali i demonstracija američke vojne sile u Karipskom moru, sugeriraju da je situacija ozbiljnija nego ikad. Iako Bijela kuća službeno govori o borbi protiv narko kartela, opseg raspoređenih snaga daleko nadmašuje operacije tog tipa. Dodatnu nervozu stvaraju i oštri istupi američkih dužnosnika – od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa do potpredsjednika JD Vancea i državnog sekretara Marca Rubija – koji otvoreno govore o smjeni vlasti u Caracasu i delegitimizaciji Nicolása Madura.
Corina Machado pozvala na intervenciju
U cijelu priču uključila se i venezuelanska opoziciona političarka María Corina Machado, dobitnica Nobelove nagrade za mir iz 2024. godine. Na American Business Forumu u Miamiju, gdje je Trump bio centralna figura, Machado je putem video linka izrazila otvorenu podršku njegovoj strategiji i pozvala na snažnije američko djelovanje. Kako prenosi Miami Herald, Machado je izjavila da Maduro vodi „narkoterorističku strukturu“ te da Trump „okončava rat koji je Maduro započeo“. Njen istup mnogi su protumačili kao poziv Washingtonu da preduzme odlučnije korake protiv vladajuće strukture u Venezueli.
Nova faza taktike Washingtona
Nakon propalog pokušaja destabilizacije Caracasa kroz političkog lidera Juana Guaidóa, Trump sada gradi strategiju zasnovanu na vojnom pritisku, bez oslanjanja na susjedne zemlje poput Brazila ili Kolumbije. Američki mediji napominju da se Trumpova administracija potiho priprema za sve opcije – uključujući napade na vojne baze, preuzimanje naftnih polja i čak atentat na Madura, navodi The New York Times.
Dodatni signal predstavljala je i odluka Senata, koji je odbacio rezoluciju kojom bi se ograničile Trumpove ovlasti za pokretanje vojne akcije. Time je otvoren prostor za eventualnu upotrebu sile u Latinskoj Americi.
Rusija ulazi na scenu
Moskva pomno prati događaje. Venezuela i Rusija su u posljednjih godinu dana produbile vojnu saradnju, a ruski instruktori i vojna oprema već se nalaze u zemlji. Rusija opskrbljuje Caracas sistemima S-300, borbenim avionima i obavještajnom podrškom, dok Rosnjeft aktivno radi na venezuelanskom energetskom tržištu. Profesor Jeffrey Sachs izazvao je veliku pažnju tvrdnjom da su ruski ratni brodovi stigli u venezuelske vode, što je opisao kao „nezamisliv preokret u rasporedu moći na zapadnoj hemisferi“. Istovremeno, Defense News izvještava da je u Caracas sletio veliki ruski transportni avion Il-76, navodno s vojnom opremom.
U javnosti kruže i snimci venezuelanskih aviona Su-30 opremljenih ruskim protubrodskim raketama Kh-31 iznad Karipskog mora, što se tumači kao signal spremnosti na odvraćanje.
Nova „kubanska kriza“?
Sve više analitičara povlači paralelu između sadašnje napetosti i Kubanske krize iz 1962. godine. Iako je ishod teško predvidjeti, raste bojazan od eskalacije koja bi uključila ne samo SAD i Venezuelu, već i Rusiju – a time i globalnu sigurnost. Neki stručnjaci smatraju da bi i Trump i Putin mogli koristiti ovu krizu kao pritisak za šire geopolitičke dogovore. Drugi smatraju da se situacija kreće prema otvorenom sukobu u kojem bi Maduro mogao biti prvi koji će platiti cijenu.
Kako god se scenarij razvijao, „venezuelanska kriza“ prerasta u jedan od najopasnijih međunarodnih izazova današnjice.