Predsjedavajuća Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto izjavila je sinoć da je na samitu u Tirani potvrđeno da je Evropska komisija usvojila Reformsku agendu za BiH. Kako je istakla, u srijedu naredne sedmice stiže i zvanična potvrda prema institucijama BiH. Šta ustvari znači potvrda same Reformske agende, koja pred institucije BiH stavlja niz zadataka i uvjeta koje je neophodno ispuniti da bi se povukla finansijska sredstva?
Potvrda da je Evropska komisija usvojila Reformsku agendu BiH stigla je od predsjedavajuće Savjeta ministara BiH. Međutim, sama potvrda iz Evropske komisije ne znači veliki optimizam, jer brojni zadaci i uslovi koje je potrebno ispuniti da bi se dobio pristup sredstvima od 917 miliona evra stoje pred institucijama Bosne i Hercegovine.
BORJANA KRIŠTO, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH
“Nakon toga slijedi nam imenovanje koordinatora i ratifikacija dva sporazuma, sporazum o pristupu i sporazum o zajmu, gdje su zapravo rekli kako očajnički očekuju ratifikaciju ova dva sporazuma, kako bismo sa drugim zemljama regiona nastavili sa implementacijom ovog važnog projekta, odnosno Plana rasta.”
Fond je prvobitno bio veći za 108 miliona evra, ali je 10 posto sredstava, odnosno navedeni iznos, oduzet od Bosne i Hercegovine zbog probijanja rokova u usvajanju Reformske agende. Bosna i Hercegovina bi nakon zvanične potvrde trebala, do kraja godine, dobiti prvu tranšu od 60 miliona evra, što nam pripada na osnovu usvajanja dokumenta. Ostatak novca, od 850 miliona evra uslovljen je ozbiljnim radom i ispunjavaju uslova iz usvojenog dokumenta.
ALIJA BEHRAM, novinar analitičar
“Ne mogu da shvatim da nam se nudi 60 miliona evra, a nisam vidio nijedan projekat koji se kandiduje. Nije EU rekla da će nam dati ‘bjanko’ taj novac, moraćemo opravdati svaki euro. Kasnimo, kraj je godine.”
Između ostalog, Bosna i Hercegovina se ovim dokumentom obavezala na reforme u sektorima zelene i digitalne tranzicije, privatnog sektora, poslovnog okruženja, pravosuđa i posebno vladavine prava, koja se naglašava kao najvažniji segment na kojem vlast BiH mora raditi. Međutim, poznavaoci procesa evropskih integracija ističu kako vladavina prava ima svoju cijenu što se pokazalo u zemljama koje su posljednje pristupile Evropskoj uniji, a to su brojna hapšenja za korupciju i kriminal.
LEJLA RAMIĆ MESIHOVIĆ, stručnjak za evropske integracije
“Ono što nekako ‘vrišti’ kao potreba je ta vladavina prava u svakodnevici u privredi, ugovornim odnosima, evo i vi kad dođete na posao, važno je da znate gdje ste došli, ko vam je osnivač, koji su izvori finasiranja, sve se to odnosi na svakodnevicu.”
Plan rasta predviđa da se sredstva ne mogu trošiti “bjanko”, već država koja povlači novac treba dati listu projekata gdje bi se svaki evro planski potrošio. Svaki projekat, kojeg predlažu opštine, kantoni ili entiteti, morati dobiti podršku na nivou Savjeta ministara.
Među brojnim uslovima koji se traže od Bosne i Hercegovine su i osnivanje Komisije za sukob interesa na državnom nivou, osnivanje antikorupcionih tijela na nivoima entiteta i države, kao i ukidanje zakona o kleveti, rješavanje dugova javnih servisa, te više presuda za organizovani kriminal na svim nivoima. Međutim, ovdje treba podsjetiti da su ministri iz SNSD-a već najavili da će praviti određene opstrukcije u provođenju agende, pa je ako se najava obistini teško očekivati povlačenje ostatka novca.
