Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla pristupiti takozvanoj SEPA-i, jedinstvenom području plaćanja u eurima. Jedna smo od rijetkih evropskih zemalja koje nisu dio ovog područja zbog čega, prema procjenama, na naknade u transakcijama sa inostranstvom godišnje gubimo oko 100 miliona eura. U drugoj polovini godine očekuje se dodatno unapređenje domaćeg platnog sistema uvođenjem instant plaćanja, koje će omogućiti da transakcije budu znatno brže nego do sada, da se realizuju i u neradnim danima, te neće više biti ni čekanja da legne plata ili penzija.
Nakon pristupanja SEPA-i slanje novca u Bosnu i Hercegovinu iz evropskih zemalja trebalo bi postati osjetno povoljnije što je itekako značajno kada se zna koliko bh. dijaspora šalje novca u svoju matičnu državu. Prema nekim podacima, radi se o najmanje šest milijardi KM godišnje, što je oko 10 posto bruto domaćeg proizvoda. Sva plaćanja prema inostranstvu trebala bi postati brža i jeftinija.
JASMINA SELIMOVIĆ, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine
“Zemlje koje su trenutno van SEPA područja plaćaju do 6 puta veće naknade na prekogranične transakcije, a mi znamo u Bosni i Hercegovini da je 80 posto naših uvozno-izvoznih transakcija sa zemljama SEPA područja što znači matematika je tu vrlo jednostavna.”
Privrednici, naročito oni izvozno orijentisani nestrpljivo očekuju što skorije pristupanje SEPA-i.
GORAN RAČIĆ, predsjednik Privredne komore Republike Srpske
“Možemo reći da se privrednici žale sa cijenama platnog prometa prema inostranstvu, da su te cijene dosta visoke i da koliko god će da usluge budu izvršene isti dan ako je to „T nula“ da to onda baš košta. Ako bi te usluge pogotovo prema inostranim partnerima bile jeftinije i ako bi se te usluge spustile mislim da bi to bilo od strane privrede jako prihvaćeno i pozdravljeno.”
Paralelno sa pristupanjem SEPA-i Centralna banka Bosne i Hercegovine radi i na uvođenju takozvanog instant plaćanja koje bi trebalo da zaživi u drugoj polovini godine. Instant plaćanje će omogućiti da se transfer novca sa računa na račun unutar zemlje, odvija 24 sata, sedam dana u sedmici svih 365 dana u godini, a trajaće nekoliko sekundi. Novina je što usluge platnog prometa neće obavljati samo banke.
BORIS MAJSTOROVIĆ, direktor Institucije za izdavanje elektronskog novca “Lova“
“Više stanovništvo neće biti isključivo vezano za banke, vezano za platne usluge, sad će moći da to rade i preko drugih finansijskih Fin-tech kompanija kao što je na primjer naša kompanija. To znači građanima jeftinije usluge, daje kvalitetnije modernije usluge.”
Iako će dobiti konkurente u obavljanju poslova platnog prometa banke će i dalje biti dominantne u tom poslu. Pojavu konkurencije vide kao priliku za razvoj svojih novih proizvoda.
EDIS RAŽANICA, direktor Udruženja banaka BiH
“Dolazi i do pojave novih igrača na tržištu što će otvoriti mogućnost za saradnju između banaka i novih da kažem instant kompanija ali isto tako će omogućiti i bankama značajnije inovacije u segmentu platnog prometa.”
Benefite instant plaćanja naročito bi trebali osjetiti građani koji žive u malim sredinama.
ZORAN PAVLOVIĆ, ekonomski analitičar
“Ako pogledamo situaciju u ruralnim područjima i manjim gradovima odakle banke odlaze zbog velikih troškova, to će biti značajno olakšanje da ljudi neće morati ići u druge sredine, gradove, gde postoji bankarski sektor.”
Bez sumnje od pristupanja SEPA-i i uvođenja instant plaćanja korist će imati svi. Čekaju se samo entitetski i državni parlament da usvoje neophodne zakone koji su i jedna od obaveza na evropskom putu. Sve zavisi od njih. Odlična prilika da naši parlamentarci pokažu koliko im je stalo do građana, privrede i Evrope.