Uprkos usporenoj ekonomskoj aktivnosti u razvijenim zemljama, novac koji bh. dijaspora šalje u Bosnu i Hercegovinu bilježi kontinuiran rast i ostaje jedan od najpouzdanijih izvora deviznih priliva u zemlji. Iz Centralne banke BiH (CBBiH) ističu da ovakvi stabilni tokovi imaju ključnu ulogu u očuvanju monetarne stabilnosti, posebno u uslovima valutnog odbora i jačanja povjerenja u domaću valutu.
Prema podacima CBBiH, u prvih devet mjeseci 2025. godine personalni transferi iz inostranstva iznosili su 3,26 milijardi KM, što predstavlja oko 7,8 posto bruto domaćeg proizvoda. Ovaj priliv direktno utiče na raspoloživi dohodak domaćinstava, potrošnju i ukupni životni standard, a posebno je značajan za porodice s nižim primanjima, kojima doznake često predstavljaju osnovni izvor finansijske sigurnosti.
Ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi KM, od čega su doznake iz inostranstva činile 3,79 milijardi KM. Taj trend nastavljen je i u 2024. godini, kada su ukupni transferi dostigli 5,69 milijardi KM, a novčane doznake porasle na 4,16 milijardi KM.
Iz CBBiH naglašavaju da doznake imaju snažan utjecaj na finansijske tokove u BiH, nivo deviznih rezervi i platni bilans zemlje. Kako je BiH neto uvoznik robe, ovi prilivi značajno doprinose smanjenju deficita na tekućem računu i jačanju ukupne ekonomske stabilnosti.
Iako ne postoje precizni podaci o zemljama iz kojih dolazi najveći dio doznaka, procjene pokazuju da novac uglavnom stiže iz zapadne Evrope, skandinavskih zemalja i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najbrojnija.
Centralna banka BiH ističe da se doznake, zbog visokog udjela u BDP-u, posmatraju kao stabilan i dugoročan izvor deviznih priliva koji pozitivno utiče na monetarnu stabilnost i funkcionisanje valutnog odbora. Iako CBBiH kao instrument monetarne politike raspolaže samo obaveznom rezervom, kontinuirano prati kretanje doznaka kako bi procijenila njihov utjecaj na novčanu masu, potrošnju i inflatorne pritiske.
Ujedno, iz CBBiH naglašavaju da bi, uz odgovarajuće razvojne mjere, dio doznaka trebalo usmjeravati ka investicijama i proizvodnim sektorima, čime bi se stvorili uslovi za održiviji ekonomski rast, a ne samo rast potrošnje. U ukupne podatke uključene su i procjene sredstava primljenih neformalnim kanalima.
Centralna banka BiH intenzivno radi i na modernizaciji platnog sistema, uključujući uvođenje instant plaćanja, s ciljem da transakcije budu brže, sigurnije i jeftinije za građane i privredu. Elektronske uplate u realnom vremenu, uz mogućnost korištenja QR kodova, dodatno će olakšati finansijske tokove u zemlji.
Poseban značaj ima i proces priključenja BiH SEPA području, koji će omogućiti brža i povoljnija prekogranična plaćanja u eurima. To će, uz izmjene zakonskog okvira, doprinijeti većoj konkurentnosti finansijskih usluga, jačanju digitalizacije i znatnom olakšanju priliva doznaka iz dijaspore.
Kroz programe finansijske edukacije, CBBiH kontinuirano informiše građane o savremenim trendovima digitalnog i bezgotovinskog plaćanja. U saradnji sa Svjetskom bankom već je objavljen Vodič za digitalna plaćanja, a u pripremi je i njegovo novo, unaprijeđeno izdanje koje će obuhvatiti instant plaćanja i SEPA sistem, s ciljem dodatnog jačanja finansijske pismenosti stanovništva.
