Mađarsku očekuju parlamentarni izbori koji bi mogli označiti prekretnicu nakon više od 15 godina čvrste vladavine premijera Viktora Orbána. Prvi put od njegova povratka na vlast 2010. godine nasuprot njemu stoji ozbiljan izazivač, Péter Magyar, koji je u kratkom roku uspio mobilizirati dio razočaranih birača.
Prema pisanju Reutersa, mađarska oporbena stranka Tisza dodatno je povećala prednost pred vladajućim Fideszom premijera Viktora Orbána uoči parlamentarnih izbora 12. travnja.
Istraživanje ugledne agencije Median pokazuje da Tisza među odlučnim biračima uživa potporu 55 posto, dok Fidesz bilježi 35 posto, čime je prednost narasla na 20 postotnih bodova, u odnosu na 12 bodova u siječnju. Kada se promatra ukupna populacija, Tisza ima potporu 42 posto ispitanika, a Fidesz 31 posto.
Tko je Péter Magyar?
Péter Magyar, 45-godišnji odvjetnik iz Budimpešte i nekadašnji član vladajućeg Fidesza, politički je uzlet doživio na izborima za Europski parlament 2024. godine, nakon kojih je i sam postao zastupnik u Bruxellesu. Profilirao se kao predstavnik desnog centra. Magyar ne dolazi iz redova dugogodišnjih protivnika vlasti, već je godinama bio dio političkog i administrativnog sustava koji je izgradio Orbán. Bio je u braku s bivšom ministricom pravosuđa Judit Vargom, članicom Fidesza.
Radio je u Ministarstvu vanjskih poslova, pri Stalnom predstavništvu Mađarske u Bruxellesu i u Uredu premijera, a potom obnašao vodeće funkcije u državnoj MBH banci i Centru za studentske kredite. Unatoč tome, u javnosti je dugo bio prepoznat ponajprije kao suprug ministrice Varge
Objavio snimku bivše žene
Širu pozornost privukao je tek početkom 2024. godine u jeku skandala oko predsjedničkog pomilovanja u slučaju prikrivanja pedofilije, zbog kojeg je njegova bivša supruga Varga podnijela ostavku na mjesto ministrice. Magyar je tada objavio snimku njihova razgovora, koju je ranije potajno snimio, a u kojoj Varga potvrđuje da su suradnici iz vrha vlasti intervenirali u tužiteljske spise u drugom velikom korupcijskom skandalu.
Tim je dramatičnim raskidom s elitom pokrenuo meteorski uspon iz relativne anonimnosti. Preuzeo je vodstvo nad dotad nepoznatom strankom Tisza te počeo energično istupati u javnosti. U rekordnom je roku mobilizirao stotine tisuća građana.
Orbánova vladavina i ekonomska kriza
Sve to nije iznenađenje s obzirom na to da se u mađarskom društvu već duže vrijeme osjeća nagomilano nezadovoljstvo Orbánom. Analitičari smatraju kako je Orbánov model vladanja unazadio Mađarsku i koncentrirao moć u rukama izvršne vlasti. Taj politički zaokret pratio je i niz ekonomskih izazova. Prema podacima Eurostata za 2024. godinu, Mađarska se našla na samom dnu Europske unije po stvarnoj individualnoj potrošnji po glavi stanovnika, dosegnuvši tek 72 posto prosjeka EU, što upućuje na relativno nizak životni standard.
Velik dio odgovornosti za to leži u Orbánovim političkim odlukama. Mađarska održava bliske političke i ekonomske odnose s Vladimirom Putinom. Orbán često istupa protiv zajedničkih europskih sankcija i blokira pakete pomoći Kijevu, što ga dovodi u sukob s Bruxellesom.
Kampanja diskreditacije
Predizborna kampanja za travanjske izbore ističe se dosad nezabilježenim intenzitetom i upotrebom naprednih tehnoloških alata u svrhu političke diskreditacije. Magyar je naveo i da su mu upućene anonimne prijetnje objavom kompromitirajuće snimke seksualnog odnosa, za koju tvrdi da bi trebala narušiti njegovu izbornu kampanju. Režimski mediji i bivša supruga Varga uzvratili su teškim optužbama za obiteljsko nasilje, što on odbacuje kao pokušaj diskreditacije osmišljen kako bi se skrenula pozornost s dokaza o sustavnoj korupciji u vrhu vlasti.
Što novo nudi Magyar?
Orbán ovu kampanju vodi pod sloganom “Siguran izbor”, poručujući da će Mađarsku držati izvan rata u Ukrajini i spriječiti dolazak ilegalnih migranata. Politico piše i da mu je za oživljavanje posrnule kampanje potreban otvoreni sukob s Bruxellesom, a Orbánova politika “jeftinog ruskog plina i nafte” prelijeva se i na međudržavne odnose unutar EU-a, uključujući i napetosti s Hrvatskom oko tranzita ruske nafte.
Kako je Deutsche Welle naveo još lani, Magyar je preuzeo dio Orbánove retorike te njihove predizborne trikove i velik dio njihovih poruka, s ključnim razlikama koje uključuju njegov proeuropski stav.
Stranka obećava obnovu povjerenja sa saveznicima u EU i NATO-u te se obvezuje na pridruživanje eurozoni do 2030. Obnova vladavine prava prvenstveno je zamišljena kao sredstvo za oslobađanje 18 milijardi eura iz fondova EU koji su trenutačno zamrznuti zbog sustavnih kršenja prava.
Magyar je rekao da bi, ako dođe na vlast, njegova početna točka u odnosu prema Ukrajini bila priznanje Moskve kao agresora. No dodaje da njegova vlada neće promijeniti stav o vojnoj potpori Kijevu niti će težiti naglom prekidu veza s Rusijom, donosi Financial Times. Tisza je u Europskom parlamentu glasala protiv zajma od 90 milijardi eura Ukrajini.
Ne očekuje se da će biti lak partner za EU
U središtu gospodarskog programa stranke Tisza nalazi se plan postupnog, ali potpunog prekida energetske ovisnosti o Rusiji do 2035. godine. Ipak, takav vremenski okvir i dalje zaostaje za ciljevima EU, koja je nakon ruske invazije na Ukrajinu zacrtala znatno brže smanjenje ovisnosti o ruskim energentima, s ključnim rokovima već oko 2027. godine.
Tisza se protivi prijedlogu Europske komisije za sljedeći višegodišnji financijski okvir EU-a, tvrdeći da on stavlja Mađarsku u nepovoljan položaj, te odbacuje pakt EU-a o migracijama i azilu. Zato European Policy Centre, nezavisni, neprofitni think-tank, zaključuje da Magyar ne bi bio lak partner za EU.
Politico napominje da je u nekim segmentima kampanje zauzeo i nacionalističkije pozicije od samog Orbána te da Magyar ostaje zagonetka i za promatrače u EU-u i u Ukrajini.
Može li Orbán napokon pasti?
Obratili smo se vanjskopolitičkom analitičaru Boži Kovačeviću, kojega smo zamolili da procijeni koliko je realan scenarij političke promjene u Budimpešti te što bi eventualna smjena vlasti značila za Mađarsku i za Europsku uniju.
“Čini se da su se Mađari zasitili Orbána, a Orbán se još nije zasitio vlasti. Ako se dogodi promjena vlasti u Mađarskoj, pitanje je u kojoj mjeri će se promijeniti politike Mađarske, posebno unutar EU. Ako dođe do promjene vlasti, mislim da to neće dovesti do radikalne promjene mađarske politike unutar EU”, govori.
“Orbán je sam sebe pokušao učiniti nesmjenjivim svojom populističkom vladavinom. Već sama promjena, ako do nje dođe, govori o promjeni raspoloženja građana. To je znak da je građanima dosta jednog tipa vlasti, a to novog lidera stavlja pred imperativ da se po nečemu razlikuje od prethodnika. To će očito biti odnos prema korupciji i klijentelizmu. Ali oko vanjske politike i EU nema osnove za zaključak da dolazi do radikalne promjene. Ovdje se više radi o suprotstavljanju dvaju lidera koji nude svoje osobnosti, ta razlika u osobnosti veća je nego razlika u sadržaju politika”, govori.
“Orban je zreo da ode s vlasti”
Pitali smo ga usudi li se predviđati može li Magyar doista pobijediti Orbána.
“Sama činjenica da je Orbán javno rekao da će poštovati rezultate izbora i ako pobijedi sadašnja oporba, daje naslutiti da i on procjenjuje da neće ostati na vlasti. Nije osobito mudro iznositi predviđanja jer vas događaji mogu demantirati, ali meni se čini da je sam Viktor Orbán zreo da ode s vlasti i da se pomirio s mogućnošću da više neće biti premijer”, poručuje.
(Index)