Po prvi put u 25 godina otkako Gallup provodi ispitivanja javnog mnijenja o Bliskom istoku, više Amerikanaca izjavilo je da suosjeća s Palestincima nego s Izraelcima. Riječ je o značajnom zaokretu u percepciji jednog od ključnih američkih saveznika, prenosi Axios.
Prema najnovijim podacima, 41 posto ispitanika navodi da više suosjeća s Palestincima, dok 36 posto daje prednost Izraelcima. Iako razlika nije statistički značajna, analitičari ističu da trend jasno pokazuje naglo slabljenje potpore Izraelu u američkoj javnosti.
Nagli pad potpore Izraelu
U samo godinu dana simpatije prema Izraelu pale su za deset postotnih bodova. Istodobno, ukupna pozitivna ocjena Izraela spustila se blizu najnižih razina otkako Gallup provodi ova mjerenja. Promjena dolazi nakon rata između Izraela i Hamasa, koji je izazvao tešku humanitarnu krizu i dodatno destabilizirao regiju. Sukob je raselio gotovo cjelokupno stanovništvo Gaze, ostavivši stotine tisuća ljudi bez adekvatnog smještaja i osnovnih uvjeta za život, prema podacima Ujedinjenih naroda.
Zaokret u simpatijama ponajprije dolazi od politički neovisnih birača. U ranijim Gallupovim istraživanjima upravo su oni češće iskazivali proizraelske stavove. Danas 41 posto neovisnih ispitanika navodi da više suosjeća s Palestincima, dok ih 30 posto daje prednost Izraelcima.
S druge strane, sedam od deset republikanaca i dalje izražava veću potporu Izraelu. Unatoč promjeni u simpatijama, ukupna slika pokazuje da Amerikanci i dalje imaju nešto povoljnije mišljenje o Izraelu: 46 posto ispitanika gleda na Izrael pozitivno, dok 37 posto ima pozitivno mišljenje o palestinskim teritorijima.
Krhko primirje i neizvjesna budućnost
Od prošlogodišnjeg istraživanja postignuto je krhko primirje uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, koje je sada u drugoj fazi. Ipak, smrtonosni izraelski napadi nisu u potpunosti prestali. Analitičari ističu da bi svaka dugoročna perspektiva mira ovisila o odricanju Hamasa od oružja te o povlačenju izraelskih snaga, umjesto pokušaja razoružavanja Hamasa silom. Najnoviji podaci sugeriraju da rat i humanitarne posljedice sukoba nisu samo promijenili dinamiku na terenu, nego i duboko utjecali na stavove američke javnosti, što bi dugoročno moglo imati posljedice i na američku vanjsku politiku prema Bliskom istoku.
