Plutajući otpad ponovo je zatrpao rijeku Drinu kod Višegrada, potvrđujući da dosadašnje mjere nisu dovele do trajnog rješenja problema koji se godinama ponavlja, posebno tokom zimskih mjeseci kada kiše i bujice nose smeće sa neuređenih deponija uzvodno.
Aktivisti upozoravaju da se veliki nanos plastike, ambalaže i drugog komunalnog otpada ponovo akumulirao na površini Drine, formirajući plutajuću deponiju ispred akumulacije hidroelektrane u Višegradu.
Ovakvi prizori, slični onima koji se svake godine ponavljaju i koji su u prošlosti privlačili pažnju medija i aktivista, jasno ukazuju da nije pronađeno sistemsko rješenje za izvor problema.
U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Feni su kazali da se problem nagomilavanja plutajućeg otpada na rijeci Drini kod Višegrada može trajno riješiti jedino uklanjanjem divljih i neuređenih deponija uzvodno, ali da za to nedostaje puna regionalna koordinacija tri države iz kojih otpad dolazi.
Iz Ministarstva navode da se, kao nadležni organ za upravljanje otpadom, aktivno uključuju i apeluju na rješavanje ovog problema, koji se, kako ističu, javlja i u drugim dijelovima RS-a.
Dodaju da se, u skladu sa Memorandumom o razumijevanju o saradnji u oblasti zaštite životne sredine između ministarstava RS i Republike Srbije, radi na zajedničkom rješavanju problema karakterističnih za pogranična područja, uključujući i rijeku Drinu.
– Međutim, resorno nadležno ministarstvo iz Crne Gore, uprkos nastojanjima RS i Srbije, nije u dovoljnoj mjeri angažovano na rješavanju ovog pitanja. Podsjećamo da su 2019. i 2021. godine formirane mješovite stručne radne grupe, te da je održan trilateralni sastanak ministara nadležnih za zaštitu životne sredine Srbije, Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i tada nadležnog ministarstva iz Crne Gore, ali nije bilo konkretnog pomaka niti uklanjanja uzroka problema – tvrde u Ministarstvu ekologije RS.
Kažu da Ministarstvo od 2019. godine, svaki put kada dođe do nagomilavanja otpada, upućuje zahtjeve za hitno preduzimanje mjera radi zaštite rada Hidroelektrane Višegrad i Elektroprivrede RS, kao i sprječavanja zagađenja rijeke Drine.
Zahtjevi su upućivani Ministarstvu zaštite životne sredine Srbije, Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Crne Gore i Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
– Inicijativa za održavanje sastanka u Višegradu pokrenuta je 2023. godine, ali do sastanka nije došlo jer nije potvrđeno učešće svih pozvanih, prvenstveno predstavnika iz Crne Gore – ističu u Ministarstvu.
Naglašavaju da je trajno rješenje moguće samo uklanjanjem divljih i lokalnih deponija uzvodno, sa obala Drine, Lima, Rzava, Tare i njihovih pritoka, te podsjećaju da je upravljanje otpadom u nadležnosti jedinica lokalne samouprave.
– Jedinice lokalne samouprave uzvodno od akumulacije u sve tri države imaju obavezu da uklone deponije sa obala rijeka, čime bi se spriječilo gomilanje plutajućeg otpada – navode iz Ministarstva.
Kao dodatne uzroke problema ističu nerazvijen sistem ekološki prihvatljivog upravljanja otpadom u sve tri države, neodgovorno odlaganje otpada od pojedinaca i kompanija, kao i nedovoljnu svijest građana o značaju zaštite životne sredine.
Iz Ministarstva poručuju da je neophodno nastaviti i intenzivirati saradnju između nadležnih institucija iz triju država kako bi se spriječilo ponavljanje situacije iz godine u godinu. Drina, poznata po svojim smaragdnim vodama i turističkom potencijalu, ponovno je zamijenjena prizorom plutajuće deponije, što dodatno potvrđuje da dosadašnje mjere nisu riješile osnovni problem izvora otpada, njegovog upravljanja i regionalne koordinacije vlasti.
Radnici Hidroelektrane „Višegrad“ godišnje izvuku između 6.000 i 8.000 kubnih metara plutajućeg otapada iz Drine. Upozoravaju da sami ne mogu riješiti ovaj problem.