Napetosti na Bliskom istoku ponovo su u fokus svjetske javnosti vratile jedno od najvažnijih energetskih čvorišta planete – Hormuški moreuz. Kroz ovaj uski pomorski prolaz između Irana i Omana prolazi približno 20 posto globalne trgovine naftom i značajan dio svjetskog izvoza tečnog prirodnog gasa.
Svaka ozbiljna prijetnja njegovom funkcionisanju automatski izaziva rast cijena energenata i potrese na finansijskim tržištima. Ali postavlja se ključno pitanje – da li je realna nova globalna naftna kriza?
Koliko je situacija ozbiljna?
Retorika iz Teherana posljednjih dana je oštra. Prijetnje napadima na brodove i upozorenja da prolaz nije siguran već su dovele do rasta cijena sirove nafte. Međutim, važno je razlikovati tri nivoa krize.
Psihološki šok
Tržišta reagiraju na strah. Cijene skaču, osiguranje brodova poskupljuje, ali fizički protok nafte se ne prekida u potpunosti.
Djelimična blokada
Ako bi promet bio ozbiljno poremećen sedmicama ili mjesecima, cijene bi mogle značajno porasti, inflacija bi ojačala, a ekonomije uvoznice energenata osjetile bi pritisak.
Potpuno zatvaranje
Ovo bi gotovo sigurno izazvalo međunarodnu vojnu reakciju i globalnu recesiju. Upravo zbog toga analitičari smatraju da je dugotrajna potpuna blokada teško održiva.
Može li cijena nafte do 200 dolara?
Takve najave se pojavljuju u medijima, ali trenutno predstavljaju ekstremni scenarij, a ne osnovnu prognozu tržišta.
Današnje tržište nafte znatno je fleksibilnije nego tokom naftne krize 1970-ih. Postoje mehanizmi amortizacije šoka koji tada nisu postojali.
Kako se kriza može ublažiti?
Povećanje proizvodnje
Ključnu ulogu imaju članice OPEC, ali i Sjedinjene Američke Države kao veliki proizvođač nafte iz škriljaca.
Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati raspolažu određenim rezervnim kapacitetima koji mogu ublažiti poremećaj.
Međutim, povećanje proizvodnje pomaže samo ako transportni putevi ostanu djelimično funkcionalni.
Strateške rezerve
International Energy Agency koordinira oslobađanje strateških rezervi u kriznim situacijama. Sjedinjene Države i evropske zemlje raspolažu zalihama koje mogu stabilizirati tržište u kratkom roku.
Alternativne rute
Dio izvoza iz Zaljeva može se preusmjeriti naftovodima prema Crvenom moru ili Omanskom zaljevu, ali ti kapaciteti nisu dovoljni da u potpunosti nadomjeste Hormuz.
Šta bi to značilo za BiH i region?
Bosna i Hercegovina je uvoznik naftnih derivata i indirektno bi osjetila rast cijena kroz:
Poskupljenje goriva
Rast cijena transporta
Povećanje inflacije
Poskupljenje hrane i robe široke potrošnje
Ipak, važno je naglasiti – ne bi došlo do nestašice goriva, već prije do rasta cijena.
Šta nam preostaje ?
Mogućnost ozbiljne energetske krize postoji, ali potpuni kolaps tržišta trenutno nije najizgledniji scenarij.
Realnije je očekivati privremeni rast cijena i pojačanu volatilnost tržišta,te intenzivnu diplomatsku aktivnost
Hormuški moreuz ostaje geopolitički ventil svijeta – ali upravo zato je u interesu svih velikih sila da ostane prohodan.