Rat u Iranu sve snažnije potresa globalno energetsko tržište, a prve posljedice već su vidljive – od rasta cijena goriva do uznemirenih finansijskih tržišta. Analitičari upozoravaju da bi barel nafte mogao dostići 100 dolara, a u slučaju daljnje eskalacije i znatno više.
Prema pisanju finskog javnog servisa Yle, u Helsinkiju su se već formirali redovi na benzinskim pumpama, gdje je cijena benzina dostigla 1,79 eura po litru. Stručnjaci procjenjuju da bi rast od pet posto mogao uslijediti gotovo odmah, dok bi dugoročniji poremećaji mogli donijeti znatno veća poskupljenja.
Inflacija i neizvjesnost
Rast cijena nafte ne pogađa samo vozače. Viši troškovi energenata direktno utiču na transport, industriju i proizvodnju hrane, što može pokrenuti novi talas inflacije. Iako je inflacija u pojedinim evropskim zemljama posljednjih mjeseci bila pod kontrolom, trenutna kriza prijeti da poništi taj trend.
Dodatnu neizvjesnost unosi i moguća reakcija Europska središnja banka, čije bi odluke o kamatnim stopama mogle biti pod utjecajem energetskih poremećaja. Jačanje eura prema dolaru donekle ublažava pritisak, ali tržište ostaje pod snažnim geopolitičkim utjecajem.
Gas i dizel u naglom skoku
Situacija je posebno osjetljiva za Evropu, koja je energetski zavisna od uvoza. Cijene plina na evropskim berzama zabilježile su snažan rast, a dizel je dostigao najviši nivo još od jeseni 2023. godine. Veleprodajne cijene u Njemačkoj premašile su 900 dolara po toni, što je skok veći od 20 posto u samo nekoliko dana.
Ključni problem predstavlja sigurnost plovidbe kroz Hormuški tjesnac, strateški pravac kroz koji prolazi značajan dio svjetske nafte i ukapljenog plina. Tankeri plove oprezno, a svako dodatno zaoštravanje situacije moglo bi izazvati novi cjenovni šok.
Dodatni pritisak dolazi i nakon privremenog zastoja proizvodnje LNG-a u Kataru, dok su pojedine rafinerije u Saudijskoj Arabiji obustavile rad zbog sigurnosnih prijetnji. Sve to smanjuje ponudu na tržištu u trenutku kada je potražnja stabilna.
Posljedice po Ukrajinu i političke kalkulacije
Energetski poremećaji reflektuju se i na Ukrajinu, koja u velikoj mjeri ovisi o dizelu iz Evropske unije. Zbog nestabilnosti na tržištu, trgovci su oprezni, a cijene na pumpama već rastu.
U političkom smislu, razvoj situacije pomno prati i američki predsjednik Donald Trump, posebno u kontekstu predstojećih izbora. Dugotrajan rat i visoke cijene energije mogli bi imati ozbiljne političke posljedice u SAD-u, ali i širom Evrope.
Šta dalje?
Analitičari smatraju da su geopolitički šokovi često kratkog daha, ali upozoravaju da bi eventualno zatvaranje Hormuškog tjesnaca ili širenje sukoba moglo pogurati cijenu nafte i prema 150 dolara po barelu.
Za sada je jasno samo jedno – Evropa ulazi u period pojačane energetske i ekonomske neizvjesnosti, a naredne sedmice bit će ključne za stabilizaciju tržišta.