Rat u Iranu počinje se prelijevati i na novčanike europskih potrošača, a dužnosnici Europske središnje banke i čelnici EU-a suočavaju se s teškim odlukama nakon što su novi podaci pokazali zabrinjavajući rast cijena. Inflacija u eurozoni u ožujku je skočila na najvišu razinu u više od godinu dana, potaknuta naglim poskupljenjem goriva koje je izravna posljedica sukoba koji je blokirao ključni svjetski pomorski put, piše Politico.
Dilema za ECB i vlade
Novi podaci ističu dilemu pred kojom se nalaze predsjednica ECB-a Christine Lagarde i njezini kolege. Viša inflacija mogla bi zahtijevati podizanje kamatnih stopa, no takav bi potez dodatno pogoršao gospodarske probleme uzrokovane višim troškovima energije. S paralelnom dilemom suočavaju se i vlade diljem Europe, gdje su cijene energenata već dosegle iznimno visoke razine. Iako birači i tvrtke traže zaštitu, malo koja država si može priuštiti izdašne subvencije kakve su se dijelile 2022. godine, kada je posljednji put zabilježen nagli skok cijena energije.
Rast potaknut cijenama energenata
Prema podacima koje je danas objavio Eurostat, statistički ured EU-a, potrošačke cijene u ožujku porasle su za 1,2 posto na mjesečnoj razini te 2,5 posto u odnosu na isti mjesec lani. To je značajno ubrzanje u odnosu na 1,9 posto iz veljače i oštar zaokret od prošlogodišnjeg trenda, kada se inflacija kretala blizu ciljane razine ECB-a od 2 posto.
Cjelokupan rast posljedica je skoka cijena energenata, što pokazuje kojom su brzinom trgovci gorivom prevalili rast svjetskih cijena nafte na krajnje potrošače. S druge strane, temeljna inflacija, koja isključuje promjenjive cijene energije i hrane, zabilježila je blago usporavanje.
Strah od daljnje eskalacije
Analitičar Berenberg banke Felix Schmidt procjenjuje da će inflacija u nadolazećim mjesecima dosegnuti vrhunac iznad 3 posto, a mogla bi porasti i “znatno iznad 4 posto” ako sukob dodatno eskalira. Naime, što rat dulje traje, to je veća vjerojatnost da će se skok cijena nafte i plina odraziti na cijene svih ostalih dobara i usluga.
Dužnosnici ECB-a nadaju se da do takvog scenarija neće doći. U govorima i intervjuima posljednjih tjedana opetovano su naglašavali da Banka neće žuriti s podizanjem kamatnih stopa kao odgovor na takozvane “šokove na strani ponude” na koje ne može utjecati. Ipak, istaknuli su da će brzo reagirati ako primijete da tvrtke koriste medijsku pozornost kao izliku za podizanje vlastitih cijena ili ako dođe do značajnijeg rasta zahtjeva za povećanjem plaća radi kompenzacije gubitka kupovne moći.
Loše vijesti po tom pitanju stigle su u ponedjeljak, kada je mjesečno ekonomsko istraživanje Europske komisije pokazalo velik skok u udjelu tvrtki koje planiraju podići cijene tijekom sljedeće godine. Dodatni rizik, na koji je u ponedjeljak upozorio i glavni ekonomist ECB-a Philip Lane, jest da same vlade potaknu inflaciju pretjeranim subvencijama.
“Politički sustav mora se usmjeriti na one kojima je pomoć najpotrebnija, umjesto da se povodi za ‘prosječnim biračem’ i pokušava obuhvatiti što širi krug ljudi”, poručio je Lane za RTE.
Očekivanja od središnje banke
Upravno vijeće ECB-a, koje donosi ključne odluke, sastaje se sljedeći put 30. travnja. Većina analitičara očekuje da će ključna kamatna stopa na depozite ostati na sadašnjoj razini od 2 posto, na kojoj je od lipnja prošle godine. Međutim, ako ne dođe do brzog rješenja sukoba, očekuje se da će Banka do kraja godine barem jednom zaoštriti monetarnu politiku.
To je, djelomično, i cijena neuspjeha ECB-a da pravovremeno reagira na posljednji energetski šok prije četiri godine, kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu. Kako je predsjednica Lagarde nedavno s žaljenjem primijetila, ta je epizoda možda ostavila trajne ožiljke u kolektivnom sjećanju, čineći regiju sklonijom inflaciji u budućnosti.
“Čitava generacija sada je iskusila svoju prvu epizodu visoke inflacije”, rekla je Lagarde.
“Sljedeći put možda neće biti tako spori u reakciji.”