Kriza na Bliskom istoku i ograničavanje prolaska kroz Hormuški tjesnac koštali su dosad zemlje u Perzijskom zaljevu preko 50 milijardi dolara, navodi turska novinska agencija Anadolu zaključke analize istraživačkog centra za energetiku TESPAM iz Ankare.
U razdoblju od 27. veljače do 30. ožujka izvoz nafte iz Irana, Iraka, Kuvajta, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina potonuo je za 36,4 posto, na 7,833 milijuna barela dnevno, pokazala je analiza utjecaja zatvaranja Hormuškog tjesnaca na zemlje u regiji. Prije rata izvozile su 12,323 milijuna barela nafte dnevno, navodi TESPAM.
Zemlje u regiji izgubile su od početka rata 15,275 milijardi dolara prihoda od nafte, zbog smanjenog izvoza, prenosi Anadolu TESPAM-ove izračune. Kad se uključe i poremećaji u sektoru ukapljenog prirodnog plina (LNG) i u pomorskom prometu, te oštećenja energetskih postrojenja i poremećaji u drugim sektorima, ukupni gubitak zemalja u Perzijskom zaljevu premašuje 50 milijardi dolara, pokazala je analiza turskog istraživačkog centra. Uz energetska tržišta, sukob je zakočio i gospodarsku aktivnost diljem regije, napominje Anadolu, i utjecao na proizvodnju, infrastrukturu, logistiku, trgovinske putove, financijski sektor i turizam.
“Najveći su gubitnici u ovoj krizi izvoznici iz Perzijskog zaljeva, azijski uvoznici nafte i LNG‑a, tankerski prijevoznici i zemlje koje ovise o trgovini kroz Hormuški tjesnac”, nabraja za tursku novinsku agenciju čelnik TESPAM‑a Oguzhan Akyener.
Na važnosti su pak dobili nafta iz središnje Azije, plin iz istočnog Mediterana, afrička naftna proizvodnja, te američki izvoz LNG‑a, napominje Akyener.
“Drugim riječima, globalni energetski sustav sve se više cjepka i dijeli na više polova”, zaključio je čelnik istraživačkog centra.
Iran je zbog američko-izraelskih napada preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit brodovima povezanima sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i njihovim saveznicima. Iranske vlasti višekratno su naglašavale da tjesnac nije zatvoren, ističući da je brodovi “prijateljskih” zemalja mogu proći, u koordinaciji s iranskom mornaricom.
“Zemljama za koje smo utvrdili da su naši prijatelji dopustili smo prolazak kroz Hormuški tjesnac. Dozvolili smo prolazak Kini, Rusiji, Indiji, Iraku i Pakistanu”, rekao je prošli tjedan iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči, prema izvješću novinske agencije Tasnim.
Irak je iranski susjed u Perzijskom zaljevu i izvozio je do početka rata 3,4 milijuna barela nafte dnevno. Prodaja nafte čini 90 posto iračkih proračunskih prihoda.
