Svake godine Termoelektrana Tuzla spali oko 2,5 miliona tona uglja. Nusproizvod tog spaljivanja je, osim pepela, i 100 hiljada tona šljake, koja se skladišti na deponiji šljake udaljenoj oko 10-ak kilometara od centra Tuzle. No, kapacitet deponije je pri kraju. Nova je planirana na području Rudnika Šikulje, nedaleko od Lukavca. Građani Lukavca i lokalne vlasti, zabrinuti zbog posljedica po okoliš i ljudsko zdravlje, kategorično su protiv.
Prvobitno je predviđeno da će aktuelno odlagalište šljake kod Tuzle, Jezero 2, biti aktivno još samo do kraja ove godine. Međutim, kako navode u Termoelektrani Tuzla, šljaka bi se tu mogla odlagati i do 2028. godine, jer se spaljuju manje količine uglja od planiranih. Uprkos tome, još 2022. godine pokrenut je projekat pripreme novog odlagališta.
Plan prevoza šljake u rudnik Šikulje
“Planirano je da se drugim sistemom iz kotlova izvlači produkt i da se vagonima vozi u rudnik Šikulje, gdje je sve pripremljeno da se ta šljaka odlaže, da se miješa, ima rudarski projekt, sve urađeno, da se miješa sa zemljom iz rudnika i da se vrši rekultivacija”, iznosi Fuad Muminović, direktor TE Tuzla.
Nova lokacija u prostornom planu TK
Ista lokacija planirana je kao potencijalno novo odlagalište šljake i u Nacrtu Prostornog plana Tuzlanskog kantona 2025–2045.
“Nacrtom plana (na zahtjev JP ‘Elektroprivreda BiH’ d.d. Sarajevo) na degradiranom zemljištu unutar eksploatacionog polja Šikulje (područje grada Lukavac) planiran je prostor za odlaganje šljake i pepela iz TE Tuzla ukupne površine 257,57 ha. Dalje je utvrđeno da je studijskom dokumentacijom također potrebno razmotriti i mogućnost odlaganja šljake i pepela na nekom drugom lokalitetu”, navelo je Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice TK.
Strah građana Lukavca
Kako se planirano novo šljačište nalazi tek oko 6 kilometara od centra Lukavca, građani ovog grada, koji već slovi kao jedan od ekološki najzagađenijih u državi, strahuju da će dodatno biti ugrožena kvaliteta života. Na situaciju reaguju i s dozom ironije.
“Kod nas je oduvijek bio zagađen zrak, mi smo se na to navikli, da nam još više sada zagade, ne bi osjetili razliku.”
“Još više smeća, prljavštine, zagađenja, šta da radimo?”
“To je otpad jednostavno, meni to ne treba.”
“Ne bi dozvolili da se odlaže bilo šta, ali opet niko ne pita narod.”
“Ako će nam još više zagaditi zrak, nije dobro.”
Protivljenje lokalnih vlasti
Lokalne vlasti također su kategorično protiv projekta. Nadležnim institucijama na federalnom i kantonalnom nivou nedavno su uputili dopis u kojem traže informacije o zakonitosti provedbe projekta.
“Ja ne znam šta je ko kome po Sarajevu pisao, ovjeravao, kako je do toga dolazio, neću da ulazim u to dalje. Imamo stav Gradskog vijeća da se protivimo tom činu. Dakle, ako nemamo neki pravni put da to uradimo, ja ću pozvati građane zajedno da zaustavimo voz kojim krene šljaka”, kaže Edin Delić, gradonačelnik Lukavca (SDBiH).
Stav ekologa
Ekolozi smatraju da je odlaganje šljake u napuštene rudnike prihvatljivo, ali ne na način kako se to do sada radilo, jer može imati ozbiljne posljedice po okoliš i zdravlje ljudi.
“Treba se odraditi bentonski sloj na dnu deponije šljake koji će spriječiti da procjedne vode, prolazeći kroz šljaku, teške metale koji su sadržani dokazano u šljaci, s tim procjednim vodama zagađuju podzemne vode. Druga stvar je dizanje prašine. Ukoliko se ne spriječi širenje te prašine, a postoje načini da se to spriječi, naselja u okolini će biti zatrovana”, argumentira Denis Žiško, koordinator u Aarhus centru u BiH.
Neizvjesna budućnost odlaganja šljake
Na kraju, izvjesno je da će šljaka iz termoelektrane uskoro morati biti odlagana na novu lokaciju, iz ekonomskih i tehničkih razloga ne previše udaljenu. Međutim, ostaje neizvjesno da li će biti moguće postići kompromis da to bude upravo u blizini Lukavca.
