Ko su to Bošnjaci, a ko muslimani? Jesu li zapaljive izjave pune mržnje samo odraz nekulture ili i povod za djelovanje pravosudnih organa? Čije stavove predstavljaju – loših politika ili i svih onih koji za takve politike glasaju? Gosti emisije Plenum bili su Ćamil Duraković i Sevlid Hurtić.
Hurtić: Neće riskirati predsjednika RS-a zbog potpredsjednika iz reda Bošnjaka
Govoreći o pregovorima probosanskih stranaka u Republici Srpskoj, ministar za ljudska prava i izbjeglice i predsjednik BH Zelenih Sevlid Hurtić tvrdi da je većina dogovora već postignuta i da se ide ka zajedničkom nastupu na izborima.
„Na državnom i entitetskom nivou 95 do 97 posto je dogovoreno. Bit će jedna lista većine političkih partija koja može donijeti maksimalan broj glasova i pet poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.“
Objašnjava da je dogovor napravljen prema snazi stranaka po izbornim jedinicama:
„Dogovor je da u onim regijama gdje neka politička partija ima veći broj odbornika i glasova, ona bude nosilac liste. Prema mojoj procjeni, trebali bismo imati tri direktna i dva kompenzacijska poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.“
Na pitanje koje stranke čine okosnicu pregovora, naveo je SDA, SDP i BH Zelene.
„Napravile su se dvije grupacije — SDA i koalicioni partneri, te SDP i koalicioni partneri. Ko bude sa SDP-om u koaliciji, oni su to već gore potpisali u Banjoj Luci. Mi smo ovamo završili priču sa SDA.“
Dodao je i da razgovori još traju:
„Dok se ne potpiše, nije gotovo. Ali sve ide u tom smjeru. Bio sam sa ljudima iz SDP-a, NiP-a, SDA i vjerujte da je to jedino rješenje.“
Hurtić smatra da je politički malo vjerovatno da će stranke iz Republike Srpske pokušati progurati vlastitog kandidata za potpredsjednika RS-a iz reda bošnjačkog naroda, jer bi to moglo ugroziti utrku za predsjednika Republike Srpske.
„Problem nastupa onog momenta kada srpske stranke kandiduju Bošnjaka za potpredsjednika.“
Tvrdi da bi preusmjeravanje određenog broja glasova moglo direktno utjecati na izbor predsjednika RS-a:
„Ne smiju dozvoliti da ode 15 hiljada srpskih glasova prema tom Bošnjaku, jer to automatski znači da ta politička partija može izgubiti predsjednika Republike Srpske.“
Kao dodatni razlog navodi značaj same funkcije predsjednika RS-a:
„Predsjednik Republike Srpske daje mandatara, ima veliku vlast u startu i budžet od 70 ili 80 miliona. Previše je rizično igrati se s tim.“
Govoreći o eventualnoj kandidaturi Denis Šulić za potpredsjednika RS-a iz reda Bošnjaka, Hurtić kaže da vjeruje da SNSD neće ići u tom pravcu.
„Bošnjaci sigurno ne bi glasali za Denisa Šulića. Njima je gora opcija da izgube predsjednika Republike Srpske nego da imaju svog potpredsjednika bez stvarnih ingerencija.“
Kada je riječ o kandidatu za potpredsjednika RS-a iz reda bošnjačkog naroda, Hurtić kaže da je dogovor da svaka politička opcija može predložiti svog kandidata.
„Dogovorili smo da sve političke partije mogu predložiti svog kandidata za potpredsjednika Republike Srpske, a da biračko tijelo izabere onoga ko ima najbolju podršku.“
Podsjetio je i na prethodne izbore, kada je Ćamil Duraković pobijedio uprkos podršci koju su druge stranke dale njegovim protivkandidatima.
„Ćamil Duraković je prošli put pobijedio bez obzira što su mnoge političke stranke stale iza gospodina Bratića.“
Ističe i da će novi izborni sistem pokazati realno stanje na terenu:
„Elektronsko je glasanje, nema više dodatnih glasanja i dopisivanja. Pokazat će se stvarno stanje na terenu.“
Duraković: Bošnjake pokušavaju depolitizirati i svesti isključivo na vjersku zajednicu
Potpredsjednik Republike Srpske, Ćamil Duraković, govorio je o uvredljivim izjavama državnog ministra Srđana Amidžića prema Bošnjacima i muslimanima, političkoj marginalizaciji Bošnjaka u Republici Srpskoj, ulozi Milorada Dodika u kreiranju takvog narativa te pitanju ravnopravnosti i vladavine prava u Bosni i Hercegovini. Na početku razgovora odgovorio je na pitanje o svom identitetu i reakciji na izjave ministra Amidžića.
„Lično ja sam i Bošnjak i musliman. Ne deklarišu se svi tako, ali kada je riječ o većini onih koji žive na prostoru entiteta Republika Srpska, oni koji su Bošnjaci uglavnom su i muslimani, žive u duhu islamske vjere i naše bošnjačke tradicije i kulture“, rekao je Duraković.
Istakao je da svaku uvredu upućenu bilo kojem od ta dva identiteta doživljava kao uvredu svih Bošnjaka koji žive u tom entitetu.
„Svaka uvreda za ovaj ili onaj termin dolazi na adresu svih nas koji tamo živimo“, kazao je.
Govoreći o reakciji na izjave ministra Amidžića, naveo je da je podnio krivičnu prijavu.
„Kada je ministar Amidžić, posebno kao ministar u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, na jednoj od najodgovornijih funkcija na državnom nivou, iznio takve brutalne i gnusne uvrede na račun svih nas, uradio sam ono što je do mene bilo i kao građanina i kao nekoga ko obnaša funkciju za koju je dobio povjerenje građana“, rekao je.
Dodao je da je krivična prijava podnesena Tužilaštvu u Banjoj Luci.
„Podnio sam krivičnu prijavu Tužilaštvu u Banjoj Luci i vidjet ćemo da li će tužilaštvo postupiti po tome. Elementi u zakonu postoje, ali se bojim da će, kao i mnoge inicijative koje smo ranije slali ustavnim sudovima i tužilaštvima, završiti u ladicama i da od toga neće biti ništa“, naveo je.
Istakao je da je prijava ipak bila nužna kako bi se pokazalo da su takve izjave uvredljive.
„Učinili smo ono što je bilo moguće. To je za nas uvreda i to smo pokazali kroz ovu krivičnu prijavu“, rekao je.
Govoreći o učestalim kvalifikacijama kojima se Bošnjaci označavaju u javnom prostoru, Duraković je ocijenio da se termin „muslimani“ često koristi s političkom namjerom.
„Termin musliman koristi se prvenstveno da bi se međunarodnoj zajednici Bošnjaci predstavili kao prijetnja, odnosno kao dio navodnog islamskog terorizma o kojem oni često govore“, kazao je.
Dodao je da se takva retorika koristi u vremenu kada je islamofobija prisutna širom svijeta.
„Dodik koristi historijski momenat u kojem je islamofobija veoma prisutna. Vidimo i određene promjene na geopolitičkoj sceni, gdje pokušava pronaći saveznike među velikim svjetskim silama i predstaviti nas kao prijetnju Evropi“, rekao je.
Istakao je da se takvim pristupom pokušava dokazati nemogućnost zajedničkog života u Bosni i Hercegovini.
„On želi prikazati da zajednička država nije moguća i da ne možemo zajedno živjeti i funkcionirati“, naveo je.
Dodao je da se radi o dugogodišnjoj političkoj strategiji.
„To je nešto što radi godinama. To je jedna diplomatska i politička agresija u kojoj, bojim se, u posljednje vrijeme dobija i određene saveznike“, rekao je.
Govoreći o položaju Bošnjaka u Republici Srpskoj, Duraković je ocijenio da postoji pokušaj njihove depolitizacije.
„Bošnjake pokušava depolitizirati. Predstavlja nas kao vjersku skupinu koja ima džamije, džemate i Islamsku zajednicu, ali koja ne treba biti politički faktor“, kazao je.
Podsjetio je na izjave iz devedesetih godina koje su zagovarale sličan pristup.
„Sjećam se izjava Vuka Draškovića koji je govorio da nam neće zabraniti džamije, ali da nam neće dozvoliti da se bavimo politikom. To je ista poruka“, rekao je.
Dodao je da se takva politika posebno uspješno provodi u Republici Srpskoj.
„Na prostoru entiteta Republika Srpska mi smo gotovo bačeni na političku marginu. Nemamo političke mehanizme kojima bismo se mogli suprotstaviti odlukama koje se tamo donose“, naveo je.
Istakao je da se Bošnjaci nastoje svesti isključivo na vjersku zajednicu.
„On želi kreirati narativ prema kojem smo mi samo muslimani, vjerska grupa kojoj su navodno data sva prava, ali koja ne treba biti politički faktor“, rekao je.
Odgovarajući na pitanje da li su motivi takve politike isključivo politički, Duraković je rekao da je Milorada Dodika teško ideološki odrediti.
„Teško je procijeniti gdje Dodik zaista stoji. U jednom periodu smatrao je Ratka Mladića i Radovana Karadžića ratnim zločincima, priznavao genocid u Srebrenici i prihvatao presude. Kasnije je potpuno promijenio stavove“, kazao je.
Podsjetio je i na činjenicu da Dodik dolazi iz stranke koja nosi socijaldemokratski predznak.
„SNSD bi trebao predstavljati tekovine socijaldemokratije. Govorio je i o partizanskoj tradiciji svoje porodice. Međutim, danas je teško vjerovati šta zaista misli“, rekao je.
Ocijenio je da mu nacionalistička politika donosi više koristi nego umjereni politički pristup.
„Mislim da on ovo koristi isključivo politički kako bi ostao na vlasti i zadržao sve benefite koje mu vlast donosi. Mislim da više glumi da bi dobio ono što želi nego što je takav po uvjerenju“, naveo je.
Govoreći o političkim alternativama u Republici Srpskoj, Duraković je izrazio skepticizam.
„Bojim se da neki drugi političari odrastaju kao veći nacionalisti nego sam Milorad Dodik, a mi ih često predstavljamo kao alternativu“, rekao je.
Kao primjer naveo je lidera Liste za pravdu i red Nebojšu Vukanovića.
„Sarajevo ga je često doživljavalo kao političku alternativu koja može spasiti Bosnu i Hercegovinu. Međutim, kada ga testirate na elementarnim pitanjima, poput odnosa prema dresu reprezentacije BiH, vidite da ni tu nema jasnog odnosa prema državi“, kazao je.
Govoreći o građanima Republike Srpske, istakao je da stavovi političara ne predstavljaju nužno stavove stanovništva.
„Srećem ljude u Banjoj Luci, u institucijama i drugim gradovima koji se gnušaju takvih izjava. Ne smatram da su Dodik, Stevandić ili bilo koji političar refleksija stava cijelog naroda“, rekao je.
Dodao je da građani uglavnom imaju drugačije prioritete.
„Ljudi žele da žive bolje, da im djeca ostanu ovdje i da imaju normalan život. To su teme o kojima građani najviše govore“, naveo je.
Kao problem je istakao način funkcioniranja izbornog sistema.
„Imate moćne političke stranke sa infrastrukturom i sistemom koji radi u njihovu korist. Zbog toga dobijaju najveću podršku, a kada osvoje vlast ne rade ono što su građani od njih očekivali“, rekao je.
Govoreći o odnosu prema Dodikovoj politici, upozorio je da njegove izjave više ne treba posmatrati kao puku retoriku.
„Nekada su se ljudi smijali njegovim izjavama i govorili da je to samo retorika. Međutim, danas te izjave završavaju kao odluke Narodne skupštine Republike Srpske“, kazao je.
Istakao je da upravo zbog toga takvu politiku smatra opasnom.
„Ono što kaže u medijima kasnije se pretače u odluke najvišeg zakonodavnog tijela entiteta. To je opasno jer iza toga stoje mehanizmi vlasti“, rekao je.
Govoreći o ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini, Duraković je naglasio da ona ne bi smjela biti doživljavana kao prijetnja.
„U normalnim, zrelim i demokratskim društvima ravnopravnost je temelj opstanka svih nas“, kazao je.
Podsjetio je da se i sam zalagao za ravnopravnu zastupljenost svih zajednica.
„Predložio sam zakon kojim bi bila osigurana ravnopravna zastupljenost ne samo Bošnjaka nego i Hrvata, Srba i ostalih manjinskih zajednica u lokalnim zajednicama Republike Srpske“, rekao je.
Dodao je da je pozvao i Federaciju BiH da primijeni isti princip.
„Pozvao sam Federaciju da uradi isto za Srbe i druge zajednice koje nisu adekvatno zastupljene“, naveo je.
Naglasio je da se ne radi samo o borbi za prava Bošnjaka.
„Ovo nije samo borba za Bošnjake. Vladavina prava i ravnopravnost moraju važiti za sve građane Bosne i Hercegovine“, rekao je.
Istakao je da se u bosanskohercegovačkom društvu ravnopravnost često pogrešno tumači.
„Kod nas se često misli da će neko biti ugrožen ako druga etnička grupa dobije određena prava. To nije prijetnja nego univerzalna vrijednost i ljudsko pravo“, kazao je.
Govoreći o položaju Bošnjaka u Republici Srpskoj, podsjetio je na brojne probleme s kojima se suočavaju.
„Imamo sudske presude koje potvrđuju pravo na bosanski jezik u školama, ali politika te presude opstruira. Imamo presude koje potvrđuju prava Bošnjaka, ali se one ne provode“, rekao je.
Dodao je da problemi postoje i u drugim oblastima.
„Tu su i pitanja zapošljavanja, ravnopravne zastupljenosti i brojna druga prava koja su nam uskraćena. Na nama je da se protiv toga borimo i da na to kontinuirano ukazujemo“, zaključio je Duraković.
