Ljetne vrućine ponovo su otvorile pitanje koliko vjerujemo vodi koju pijemo. Dok jedni biraju flaširanu, stručnjaci tvrde da za to, barem kada je riječ o Sarajevu, nema razloga. Visoke temperature ovih dana znače i veću potrebu za unosom tečnosti. I dok dio građana Sarajeva bez razmišljanja pije vodu iz gradskog vodovoda, drugi se ipak odlučuju za flaširanu, uvjereni da je kvalitetnija.
“Iz flaše pijem vodu. Ne znam je li dobra ova voda da se pije (s česme). Ja kupujem vodu i pijem”, kaže jedna građanka.
“Flaširanu! Mislim da je bolja od ove sarajevske. Puna je sedre. Jednom kafu skuhaš, odmah kamenac”, kaže stanovnik Sarajeva.
“Vodu s česme. Čini mi se da je bolja, da je kvalitetnija nego ove flaširane. Mislim da bi trebalo da se borimo protiv ovih uvoznih lobija koji forsiraju flaširanu vodu”, dodaje drugi građanin.
Stručnjaci: U Sarajevu nema razloga za flaširanu vodu
Iako dio građana prednost daje flaširanoj vodi, stručnjaci smatraju da za takav izbor, kada je riječ o Sarajevu, nema opravdanog razloga.
„Kad govorimo o Sarajevu, uvijek sam za vodu iz česme, znači vodu iz urbanog vodovodnog sistema koja se kontroliše svaki dan, pogotovo zato što Sarajevo ima podzemne izvore. Naravno da je ta voda daleko bolja nego voda u flaši i sigurnija. Voda u flaši, u PET ambalaži konkretno, ako je izložena suncu, ispušta otrovne materije koje su jako opasne po zdravlje“, kaže Đevad Koldžo, stručnjak za vodovodne sisteme.
Javne česme nisu samo naslijeđe
Osim kvaliteta vode, važno je i koliko je ona dostupna građanima. Javne česme u Sarajevu odavno su više od kulturno-historijskog naslijeđa.
„Općenito, u Sarajevu ili u Bosni i Hercegovini postoje dvije vrste javnih česmi. Jedne su one koje su priključene na gradski vodovod, koje imaju svoj, pretpostavljam, vodomjer, imaju slavinu kojom otvorite i zatvorite vodu. Imamo i hair-česme“, ističe Koldžo.
Česme kao dio borbe protiv plastike i vrućina
Stručnjaci sve češće prepoznaju javne česme i kao važan dio gradske infrastrukture, koji može doprinijeti smanjenju plastičnog otpada, ali i ublažavanju posljedica sve češćih toplotnih talasa.
„Upravo smo jednim naučnim radom to dokazali, gdje smo proračunali da bismo, kada bi se uključile česme u funkciju, uštedjeli 12.000 boca. Međutim, možda i važnije jeste… Gradovi, pored ovog smanjenja otpada, također se pregrijavaju. Sve više klimatske promjene donose nesnosne vrućine i česme su, u stvari, prilika da na neki način rješavamo to pitanje pregrijavanja gradova, da imamo što veći broj česama“, kaže Sanela Klarić iz udruženja Green Council.
Mapa česama kao potencijal za brendiranje Sarajeva
Kako bi građanima i turistima olakšali pronalazak pitke vode, udruženje Green Council pokrenulo je i platformu cesma.ba. Na interaktivnoj mapi trenutno je evidentirano oko 220 sarajevskih javnih česmi, uz informacije o njihovom statusu i mogućnost da građani sami prijave nove lokacije ili izmijene postojeće podatke.
„Postoji veliki potencijal da brendiramo grad Sarajevo kao grad slobode pitke vode, da mapiramo sve te naše česme koje imaju svoje priče, svoje legende, svoje pjesme, da ih obnovimo, stavimo u funkciju“, ističe Sanela Klarić iz udruženja Green Council.
Za razliku od flaširane vode, pitka voda na javnim česmama dostupna je svima. Zato njihovo očuvanje nije samo pitanje tradicije već i očuvanja javnog prostora u kojem je pitka voda dostupna svakome.
Autor: Feđa Kulina
