Bosna i Hercegovina bilježi nastavak zabrinjavajućih demografskih trendova. Broj sklopljenih brakova iz godine u godinu opada, dok istovremeno raste broj razvoda, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH i Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske. Posebnu pažnju javnosti privukao je podatak da je najkraći brak zabilježen prošle godine trajao svega 35 dana.
Prema zvaničnim podacima, u Bosni i Hercegovini je 2004. godine sklopljeno 22.252 braka, dok je dvadeset godina kasnije taj broj pao na 16.213. Istovremeno, broj razvoda porastao je sa 1.523 na 2.913, pa je broj razvoda na 1.000 sklopljenih brakova povećan sa 68 na čak 180. Preliminarni podaci za 2025. godinu pokazuju da je registrovano 15.168 sklopljenih i 2.052 razvedena braka.
Slični trendovi prisutni su i u Republici Srpskoj, gdje je tokom 2025. godine sklopljen 4.921 brak, dok je razvedeno 856. Prosječno trajanje braka prije razvoda iznosilo je 12,7 godina, ali statistika pokazuje da se gotovo četvrtina razvoda događa već u prve četiri godine zajedničkog života. Najkraći zabilježeni brak trajao je samo 35 dana.
Stručnjaci smatraju da se iza ovih brojki kriju duboke društvene promjene. Sociolozi upozoravaju da su ekonomska nesigurnost, stambeni problemi, promijenjeni životni prioriteti i sve izraženiji individualizam značajno utjecali na percepciju braka i porodičnog života. S druge strane, psiholozi ističu da mnogi parovi u brak ulaze s nerealnim očekivanjima, bez dovoljno razgovora o zajedničkom životu i spremnosti na kompromis.
Psihoterapeuti upozoravaju i da se danas često više pažnje posvećuje organizaciji vjenčanja nego izgradnji partnerskog odnosa. Uz ubrzan tempo života, stres, utjecaj društvenih mreža, finansijske pritiske i slabiju komunikaciju među partnerima, brakovi se sve češće suočavaju s izazovima koji završavaju razvodom. Istovremeno naglašavaju da porast razvoda ima i drugu stranu – sve manje ljudi ostaje u nasilnim ili izrazito toksičnim zajednicama samo zbog društvenih očekivanja.
Demografi upozoravaju da pad broja brakova, uz negativan prirodni priraštaj i iseljavanje stanovništva, dodatno pogoršava demografsku sliku Bosne i Hercegovine. Zbog toga smatraju da će, uz ekonomske mjere, biti potrebno više ulagati u podršku mladim porodicama, stambene politike i programe koji doprinose stabilnijim partnerskim odnosima.
