Cijene goriva u Bosni i Hercegovini ponovo rastu, a nestabilnosti na svjetskom energetskom tržištu otvorile su pitanje koliko je zemlja spremna ukoliko bi došlo do ozbiljnijih problema u snabdijevanju. Nadležni trenutno uvjeravaju da nema razloga za paniku i da su isporuke stabilne, ali dugoročniji poremećaj mogao bi predstavljati ozbiljan problem.
Cijena nafte ponovo je prešla granicu od 90 dolara po barelu, dok je prirodni plin u Evropi od početka godine poskupio za oko 120 posto. Posljedice globalnih kretanja već osjećaju i vozači u BiH.
Prosječna cijena dizela trenutno se kreće oko 3,38 KM po litru, što znači da je za pun rezervoar potrebno izdvojiti približno 30 KM više nego prije mjesec dana.
U Naftnim terminalima Federacije BiH poručuju da trenutno nema naznaka nestašice. Predsjednik Uprave Damir Kreso ističe da su isporuke iz rafinerija koje snabdijevaju bh. tržište stabilne te da BiH nije direktno vezana za pravce snabdijevanja koji su trenutno najviše izloženi problemima.
Problem su strateške rezerve
Ipak, mnogo veći problem mogao bi nastati ukoliko bi poremećaj potrajao. Bosna i Hercegovina nema dovoljne strateške rezerve niti dovoljno skladišnih kapaciteta koji bi joj omogućili dugoročnu energetsku sigurnost.
Terminali u Federaciji BiH raspolažu određenim količinama dizela i benzina koje bi u kriznim situacijama prvenstveno služile za potrebe bolnica, policije, hitne pomoći i civilne zaštite. Te količine, međutim, nisu dovoljne za duži prekid redovnog snabdijevanja tržišta.
Situacija je posebno osjetljiva u Republici Srpskoj, koja nema strateške zalihe nafte.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić upozorio je da je trenutno stanje u Federaciji stabilno, ali da nema dovoljno izgrađenih terminala za skladištenje potrebnih količina nafte.
Prema njegovim riječima, za dugoročnu sigurnost bilo bi potrebno izgraditi još četiri terminala i značajno povećati količine rezervi.
Stručnjaci istovremeno upozoravaju da bi u slučaju problema dodatnu opasnost mogla predstavljati panika među građanima. Nagla i masovna kupovina goriva mogla bi u veoma kratkom periodu stvoriti dodatni pritisak na pumpe i postojeće zalihe.
Dakle, BiH trenutno ne ostaje bez goriva i snabdijevanje je stabilno, ali rast cijena već je vidljiv. Mnogo veći razlog za zabrinutost predstavlja činjenica da bi u slučaju ozbiljne i dugotrajnije međunarodne krize ograničene strateške rezerve mogle postati jedan od ključnih problema.
