Seoski turizam u Semberiji posljednjih godina dobija sve veći značaj, a posebno ohrabruje činjenica da priliku u ovoj oblasti prepoznaju mladi ljudi koji odlučuju ostati na porodičnim imanjima i tradicionalni način života pretvoriti u savremenu turističku ponudu.
Umjesto odlaska sa sela, dio mladih Semberaca pokušava iskoristiti ono što im je već na raspolaganju – zemlju, domaću hranu, prirodu, tradiciju i porodična domaćinstva. Upravo spoj autentičnog seoskog života i sadržaja koje očekuje savremeni gost sve više postaje poslovna prilika, posebno u vremenu kada turisti traže mir, boravak u prirodi i iskustva drugačija od klasičnog hotelskog odmora.
Semberija za razvoj takve vrste turizma ima dobre preduslove. Ravničarski krajolik, blizina Drine i Save, tradicionalna gastronomija i poljoprivredna proizvodnja omogućavaju domaćinstvima da turistima ponude mnogo više od samog smještaja. Domaća hrana, lokalni proizvodi, boravak na imanju i upoznavanje sa životom na selu postaju dio turističkog proizvoda koji može donositi dodatni prihod cijeloj porodici.
Turizam Bijeljine bilježi ozbiljne brojke
Da potencijal postoji pokazuju i zvanični turistički rezultati. Na području Bijeljine tokom 2025. godine registrovana su 43.434 turistička dolaska i 80.171 noćenje. Turisti se, prema podacima Turističke organizacije, najviše interesuju za kulturno-historijske znamenitosti, vjerski turizam, prirodne ljepote i gastronomsku ponudu.
Semberska turistička ponuda ove godine predstavljena je i na Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu, gdje je poseban naglasak stavljen upravo na seoska domaćinstva, tradicionalnu hranu i boravak u prirodnom ambijentu ravnice. Semberija tako pokušava graditi identitet destinacije koja gostima, pored poznatih turističkih kompleksa, može ponuditi i autentičan život na selu.
Razvoj seoskog turizma istovremeno može imati mnogo širi značaj od samog povećanja broja turista. Ako mladi na vlastitom imanju mogu ostvariti prihod kroz smještaj, proizvodnju hrane, gastronomiju ili dodatne turističke sadržaje, selo prestaje biti samo mjesto iz kojeg se odlazi i postaje prostor u kojem je moguće razvijati vlastiti posao.
Do 20.000 KM za kupovinu kuće na selu
Da problem napuštanja sela zahtijeva ozbiljniji pristup prepoznala je i Gradska uprava Bijeljine. Grad je početkom augusta raspisao novi javni konkurs kojim se za kupovinu seoske kuće sa okućnicom može dobiti 50 posto vrijednosti nekretnine, odnosno najviše 20.000 KM po korisniku. Program je prvenstveno usmjeren prema mlađim ljudima i porodicama koje život žele nastaviti u ruralnim područjima.
Program nije počeo ove godine. Od 2023. kroz tri javna poziva Grad Bijeljina izdvojio je blizu 600.000 KM za ukupno 34 domaćinstva, s ciljem zadržavanja i povratka stanovništva u sela. Samo u maju ove godine sedam korisnika dobilo je ukupno 129.500 KM za kupovinu seoskih domaćinstava.
Postoji i podrška razvoju poslovnih ideja. Kroz ovogodišnji program „Moj biznis na selu“ mladima od 18 do 40 godina ponuđena su bespovratna sredstva do 10.000 KM za pokretanje poslova u poljoprivredi, proizvodnji hrane i agroturizmu, uz stručnu pomoć, obuke i mentorsku podršku.
Upravo povezivanje ovakvih mjera s razvojem seoskog turizma može ponuditi jedan od odgovora na dugogodišnji problem pražnjenja sela. Turizam sam po sebi neće zaustaviti odlazak stanovništva, ali može otvoriti dodatni izvor prihoda i dati mladim porodicama još jedan razlog da budućnost pokušaju graditi na vlastitom imanju.
Primjeri iz Semberije pokazuju da selo ne mora biti sinonim za odlazak i propadanje. Uz dobru ideju, ulaganje i turističku promociju, ono što je generacijama bilo porodično imanje danas može postati posao – i razlog da mladi ostanu.
