Američki predsjednik Donald Trump suočava se s možda najozbiljnijim političkim problemom od povratka u Bijelu kuću. Nova anketa Reutersa i Ipsosa pokazuje da samo 33 posto Amerikanaca odobrava njegov rad, što je najniži nivo podrške u njegovoj političkoj karijeri.
Još neugodnije za Trumpa, ovo nije rezultat samo jedne ankete. Reuters/Ipsos već treći put zaredom bilježi podršku od svega 33 posto, dok se približavaju međuizbori 3. novembra na kojima republikanci brane tijesne većine u Kongresu.
Trump je drugi mandat započeo sa znatno boljim brojkama. Početkom mandata njegov rad odobravalo je oko 47 posto Amerikanaca, što znači da je u međuvremenu izgubio čak 14 procentnih poena podrške. Njegov sadašnji rezultat čak je niži od najlošijeg Reuters/Ipsos rejtinga njegovog prethodnika Joea Bidena, koji je u oktobru 2024. bio na 35 posto.
Rat s Iranom i cijene postaju veliki problem
Razloga za Trumpov pad ima više, ali dvije teme posebno se izdvajaju – rat s Iranom i stanje američke ekonomije, odnosno troškovi života. Rat podržava samo 36 posto Amerikanaca, dok je nezadovoljstvo načinom na koji predsjednik rješava pitanje životnih troškova još izraženije. Čak 71 posto ispitanika ne odobrava Trumpov pristup troškovima života, a među njima je i četiri od deset republikanaca.
Rat s Iranom dodatno je zakomplikovao ekonomske prilike. Poremećaji u trgovini naftom i rast cijena goriva povećali su pritisak na američka domaćinstva, a Reuters navodi da je Trumpova podrška od početka sukoba pala sa oko 40 na 33 posto. Da problem nije ograničen samo na Reutersovu anketu pokazuje i novo istraživanje Univerziteta Massachusetts Amherst. U njemu Trumpov rad odobrava 32 posto ispitanika, dok čak 75 posto negativno ocjenjuje način na koji se nosi s inflacijom.
Istovremeno je povjerenje američkih potrošača u augustu palo na najniži nivo u sedam mjeseci, uz nastavak zabrinutosti zbog inflacije i visokih cijena goriva.
Demokrati prvi put nakon deset godina vode i na ekonomiji
Za republikance možda još više zabrinjava ono što se događa među biračima koji nisu čvrsto vezani ni za jednu stranku. Ako bi se izbori za Kongres održavali sada, 36 posto nezavisnih birača glasalo bi za demokrate, a samo 22 posto za republikance.
Demokrati imaju prednost i u motivaciji vlastitih birača. Čak 46 posto demokrata kaže da je veoma entuzijastično zbog izlaska na novembarske izbore, dok isto govori samo 31 posto republikanaca. Posebno zanimljiv preokret dogodio se na temi koja tradicionalno predstavlja jednu od najvećih prednosti republikanaca – ekonomiji.
Prema Reuters/Ipsosu, registrirani birači posljednjih mjesec dana procjenjuju da Demokratska stranka ima bolje ekonomske ideje od Republikanske stranke. To se događa prvi put u približno deset godina.
Trump bi mogao postati teret vlastitoj stranci
Do izbora je ostalo dovoljno vremena da se raspoloženje birača promijeni, a ankete nisu prognoza konačnog rezultata. Reuters/Ipsos istraživanje obuhvatilo je 1.167 odraslih Amerikanaca i ima marginu pogreške od oko tri procentna poena. Ipak, trend je za republikance teško ignorisati. Trump je na rekordno niskih 33 posto, rat s Iranom nema većinsku podršku, nezadovoljstvo troškovima života zahvatilo je i dio republikanskih birača, a demokrati trenutno pokazuju veću motivaciju za izlazak na izbore.
Ukoliko se takvi trendovi nastave do 3. novembra, Trump bi od najvećeg političkog aduta republikanaca mogao postati njihov najveći izborni problem.
Gubitak jedne ili obje kongresne većine značajno bi otežao provođenje njegove politike u drugoj polovini mandata. Zato naredna dva mjeseca za Trumpa neće biti samo borba za rejting – nego i borba za političku kontrolu nad Washingtonom.
