Nakon perioda visokih temperatura Bosnu i Hercegovinu zahvatilo je naglo zahlađenje, jutarnje temperature u pojedinim krajevima spustile su se na svega nekoliko stepeni iznad nule, a na planinama se pojavio i snijeg. Međutim, već slijedi novi rast temperatura. Takve nagle vremenske oscilacije predstavljaju dodatno opterećenje za organizam, a ljekari upozoravaju da posljedice ne osjećaju samo stariji i hronični bolesnici. Specijalista urgentne medicine dr. Riada Blažević iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS kaže da u periodima naglih promjena vremena bilježe povećan broj pacijenata i u ambulanti i na terenu. Posebno zabrinjava što se sa ozbiljnim srčanim problemima javljaju i sve mlađe osobe.
Infarkti i kod ljudi koji ranije nisu imali srčanih problema
Kod kardiovaskularnih bolesnika nagle vremenske promjene mogu biti praćene oscilacijama krvnog pritiska, hipertenzivnim krizama i bolovima u grudima. Poseban oprez potreban je kod osoba koje su ranije preživjele infarkt. Dr. Blažević, međutim, upozorava da se u Hitnoj pomoći susreću i s pacijentima koji ranije nisu imali srčanih tegoba, a dožive infarkt. Bilježena su i kolapsna stanja i aritmije.
„Ljudi griješe kad kažu: ‘On je mlad, njemu ne može ništa biti.’ Granica se toliko pomjera da je sve više mladih ljudi sa ozbiljnim zdravstvenim tegobama“, upozorava Blažević.
Nagle vremenske promjene mogu dodatno pogoršati stanje hroničnih plućnih bolesnika, posebno osoba koje imaju astmu ili hroničnu opstruktivnu bolest pluća. Problemi se mogu javiti i kod dijabetičara zbog oscilacija vrijednosti šećera u krvi.
Glavobolja, vrtoglavica, umor i problemi sa snom
Ni osobe bez hroničnih bolesti nisu potpuno pošteđene. Među tegobama koje se pojavljuju tokom naglih vremenskih promjena su glavobolja, vrtoglavica, umor, smanjena koncentracija te poremećaji sna i apetita. Tokom septembra Hitna pomoć bilježila je i veliki broj pacijenata sa stomačnim problemima – proljevom, povraćanjem, mučninom i povišenom temperaturom. Dio pacijenata dolazio je dehidriran i zahtijevao infuziju, dok je u težim slučajevima bila potrebna hospitalizacija.
Terapiju ne mijenjati bez ljekara
Hroničnim bolesnicima savjetuje se da redovno uzimaju propisanu terapiju i da je ne povećavaju, smanjuju ili mijenjaju na svoju ruku. U slučaju pogoršanja trebali bi kontaktirati svog ljekara ili službu hitne pomoći. Preporučuju se i dovoljan unos tečnosti, laganija i uravnotežena ishrana, kvalitetan san te prilagođavanje fizičke aktivnosti vremenskim uslovima. Novi izazov moglo bi predstavljati ponovno zatopljenje. Kod naglog rasta temperature krvni sudovi se šire, što kod nekih osoba može dovesti do pada krvnog pritiska, vrtoglavice, glavobolje i osjećaja slabosti. Organizam se tako u svega nekoliko dana mora prilagođavati velikim temperaturnim razlikama, zbog čega ljekari posebno upozoravaju hronične bolesnike, starije osobe, djecu i trudnice – ali naglašavaju da ozbiljne tegobe nisu rezervisane samo za njih.