Nakon gotovo tri godine relativnog smirivanja odnosa, napetosti između Grčke i Turske ponovo rastu. Dvije članice NATO-a razmjenjuju sve oštrije poruke, jačaju svoje vojne kapacitete, a stari sporovi oko Egejskog mora i istočnog Mediterana ponovo izlaze u prvi plan.
Atina i Ankara međusobno se optužuju za poteze koji ugrožavaju regionalnu stabilnost. Grčka ukazuje na aktivnosti turskih vojnih aviona i dronova, proglašenje turskih pomorskih parkova i raspoređivanje vojnih snaga, dok Turska tvrdi da Grčka protivno međunarodnim sporazumima militarizira otoke u blizini turske obale.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se političke poruke sada prate ubrzanim naoružavanjem obje zemlje.
Grčka ulaže milijarde u odbranu
Grčka posljednjih godina provodi veliki program modernizacije oružanih snaga, a jedan od najvažnijih koraka napravljen je krajem augusta sklapanjem sporazuma s Izraelom vrijednog oko tri milijarde eura. Riječ je o višeslojnom sistemu protuzračne i proturaketne odbrane poznatom kao „Ahilov štit“, koji bi trebao povezati odbranu od aviona, bespilotnih letjelica i različitih vrsta raketa.
Atina insistira da je riječ o odbrambenom programu i da Grčka ne predstavlja prijetnju Turskoj. Ankara, međutim, s posebnom pažnjom prati grčko približavanje Izraelu i mogućnost raspoređivanja novih raketnih i drugih sistema na egejskim otocima. Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan nedavno je ponovo poručio da Ankara militarizaciju pojedinih otoka smatra prijetnjom sigurnosti Turske.
„Plava domovina“ ponovo u centru pažnje
S druge strane, u Atini zabrinutost izaziva turska pomorska doktrina „Mavi Vatan“ – „Plava domovina“.
Riječ je o strateškom konceptu kojim Turska naglašava svoja pomorska prava i interese u Crnom, Egejskom i istočnom Sredozemnom moru.
Grčka strahuje da bi njegovo dodatno institucionaliziranje moglo značiti jačanje turskih zahtjeva u područjima u kojima dvije države već decenijama imaju različita tumačenja pomorskih granica i suverenih prava. Jedno od najosjetljivijih pitanja ostaje širina teritorijalnog mora. Grčka se poziva na pravo da svoje teritorijalne vode proširi na 12 nautičkih milja, dok Turska još od 1995. mogućnost takvog grčkog poteza u Egeju tretira kao razlog za rat, odnosno casus belli.
Avioni i dronovi ponovo iznad Egeja
Posljednjih sedmica povećana je i vojna aktivnost. Grčke vlasti prijavljuju letove turskih bespilotnih letjelica u području Egeja, kao i slučajeve za koje tvrde da predstavljaju povrede grčkog zračnog prostora. Tokom septembra zabilježeni su i susreti grčkih i turskih borbenih aviona prilikom presretanja.
Takav „susret“ vojnih aviona ne znači da je došlo do razmjene vatre, ali pokazuje koliko brzo politički spor može dobiti vojnu dimenziju.
Dodatni izvor neslaganja predstavlja planirani podmorski elektroenergetski kabl koji bi trebao povezati Grčku i Kipar. Ankara tvrdi da radovi u područjima za koja smatra da potpadaju pod njenu jurisdikciju ne mogu biti izvođeni bez turske saglasnosti, što Atina odbacuje.
Dvije članice NATO-a, decenije sporova
Grčka i Turska već decenijama imaju niz otvorenih pitanja – od kontinentalnog pojasa i ekonomskih zona do zračnog prostora, statusa pojedinih otoka i Kipra. Dvije zemlje više puta su se približavale ozbiljnom vojnom sukobu, a jedna od najopasnijih kriza dogodila se 1996. godine oko nenaseljenih otočića Imia/Kardak.
Posljednjih nekoliko godina odnosi su bili mirniji, posebno nakon razornih zemljotresa u Turskoj 2023. godine, kada je došlo do diplomatskog približavanja dvije zemlje. Sada se atmosfera ponovo mijenja. Profesorica međunarodne sigurnosti Mary Bossis upozorava da prijeteća retorika s obje strane, zajedno s nestabilnim međunarodnim okruženjem, povećava mogućnost ozbiljnije eskalacije.
Ipak, diplomatski kanali između Atine i Ankare još su otvoreni, a obje vlade javno govore i o potrebi očuvanja mira.
Problem je što se iza diplomatskih poruka istovremeno odvija ubrzano vojno pozicioniranje, zbog čega Egejsko more ponovo postaje jedna od osjetljivijih sigurnosnih tačaka istočnog Mediterana.