Gradonačelnik Mostara Mario Kordić upozorio je da bi se Grad mogao suočiti s ozbiljnim finansijskim problemima, uključujući poskupljenje komunalnih usluga ili čak bankrot, ukoliko se uskoro ne pronađe održivo rješenje za zbrinjavanje otpada. Troškovi odlaganja smeća gotovo su udvostručeni nakon požara na deponiji Uborak, dok politička blokada Gradskog vijeća dodatno otežava funkcionisanje gradske administracije.
Gostujući u programu BHRT-a, Kordić je naveo da Mostar trenutno plaća približno 150 KM za zbrinjavanje jedne tone komunalnog otpada, dok je raniji trošak iznosio oko 81 KM.
Prema njegovim riječima, godišnji izdaci za zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada dostigli su približno 7,5 miliona KM, što predstavlja značajno opterećenje za gradski budžet. „Ovo duplo plaćanje smeća izazvat će ili val poskupljenja individualne komunalne potrošnje ili bankrot Grada Mostara ako nastavimo u ovom smjeru“, upozorio je Kordić.
Uborak i dalje ključni problem
Požar na deponiji Uborak uništio je reciklažnu halu, dio postrojenja i mehanizacije, zbog čega je Grad morao organizovati alternativni način zbrinjavanja otpada. Dio smeća odvožen je na druga odlagališta širom Bosne i Hercegovine, dok je za preostale količine organizovano privremeno baliranje i skladištenje. Kordić je najavio da bi dugoročnije rješenje trebala predstavljati izgradnja novog sanitarnog odlagališnog polja na Uborku, površine približno 0,6 hektara.
Za taj projekat raspisan je okvirni tender vrijedan četiri miliona KM, dok su radovi vrijedni milion KM već ugovoreni. Njihov početak zavisi od pribavljanja potrebnih dozvola. Gradonačelnik je naveo i da je pretovar otpada, koji je privremeno organizovan na drugim lokacijama, uključujući Vrapčiće, u međuvremenu vraćen na područje Uborka.
Blokada Gradskog vijeća otežava finansiranje
Uz komunalne probleme, Kordić je upozorio i na posljedice višemjesečnog zastoja u radu Gradskog vijeća Mostara. Prema njegovoj ocjeni, neodržavanje sjednica otežava donošenje finansijskih odluka, uključujući eventualni rebalans budžeta kojim bi se odgovorilo na povećane troškove zbrinjavanja otpada. Kritikovao je vijećnike SDA zbog nedolaska na sjednice, dok su vijećnici Koalicije za Mostar ranije iznijeli zahtjeve koji se odnose na nacionalnu zastupljenost u gradskim institucijama, transparentnost imenovanja i rješavanje statusnih pitanja.
Kordić odbacuje tvrdnje o diskriminaciji u gradskoj administraciji, navodeći da pet resornih odjela vode dva Bošnjaka, dva Hrvata i jedan Srbin. Poručio je da se politički problemi mogu riješiti jedino razgovorom i dogovorom partnera u gradskoj vlasti.
Spor u Komunalnom i otkazi za 19 radnika
Gradonačelnik se osvrnuo i na stanje u Javnom preduzeću Komunalno Mostar, koje prolazi kroz proces restrukturiranja. Naveo je da je nakon promjene rukovodstva dio zaposlenih odbijao izvršavati radne zadatke, zbog čega je 19 radnika dobilo otkaze. Sud je potom privremenom mjerom naložio njihov povratak na posao.
Međutim, Sindikat Komunalnog ranije je odbacio tvrdnje da radnici ne žele raditi. Prema njihovim navodima, zaposlenima vraćenim na posao nisu osigurani potrebna oprema, vozila i sredstva za obavljanje redovnih zadataka. Sudski postupak još traje, a Kordić je najavio da će se postupiti u skladu s odlukama nadležnog suda.
Aerodrom Mostar i pitanje državne imovine
Tokom razgovora otvorena su i pitanja razvoja industrijskih zona te budućnosti Aerodroma Mostar. Kordić smatra da neriješeno pitanje državne imovine otežava aktiviranje pojedinih poslovnih zona i privlačenje investicija.
Kada je riječ o Aerodromu Mostar, potvrdio je da se razmatra mogućnost pronalaska strateškog partnera kroz koncesiju. Naglasio je da takav model ne podrazumijeva prodaju aerodroma, nego ustupanje prava upravljanja pod ugovorenim uslovima.
Spomenuo je mogućnost ulaganja od približno 50 miliona eura, ali je naglasio da detalji još nisu definisani. Najhitnije pitanje za Mostar ipak ostaje finansijska održivost komunalnog sistema, jer bi nastavak povećanih troškova zbrinjavanja otpada, prema upozorenju gradonačelnika, mogao imati direktne posljedice na gradski budžet i cijene usluga koje plaćaju građani.