Dok veliki broj građana Bosne i Hercegovine teško podmiruje svakodnevne životne troškove, izabrani politički predstavnici ulaze u novi četverogodišnji mandat s primanjima koja mogu doseći i 8.500 KM mjesečno. Velike razlike između zarada političara i radnika ponovo su otvorile pitanje odgovornosti nosilaca javnih funkcija, ali i motiva zbog kojih se pojedinci odlučuju baviti politikom.
Prema podacima iz priloga BHRT-a, ukupna mjesečna primanja poslanika, delegata i drugih izabranih zvaničnika, zavisno od nivoa vlasti i funkcije koju obavljaju, kreću se od 3.500 do 8.500 KM. Osnovna plata pritom predstavlja samo dio njihovih ukupnih primanja, jer pojedine funkcije donose i dodatne naknade.
Istovremeno, više od dvije trećine zaposlenih u BiH prima platu nižu od prosjeka koji se u prilogu navodi na nivou od približno 1.300 KM.
Čak 40 posto zaposlenih radi dodatni posao
Posebno zabrinjavaju rezultati istraživanja Saveza sindikata Republike Srpske o dostojanstvenoj plati. Prema tom istraživanju, 40 posto ispitanih zaposlenih uz redovan posao mora obavljati još jedan kako bi osigurali sredstva za potrebe porodice.
Predstavnik Saveza sindikata RS-a Darko Ružičić naveo je da je 35 posto ispitanika dostojanstvenom smatralo platu između 2.000 i 2.500 KM. Ovi podaci ukazuju na razliku između primanja dijela nosilaca javnih funkcija i finansijskih mogućnosti brojnih zaposlenih građana.
Da li je politika postala put do finansijske sigurnosti?
Novinarka Milkica Milojević smatra da visina političkih plata nije sama po sebi najveći problem, nego pitanje odgovornosti i rezultata rada izabranih predstavnika. Prema njenoj ocjeni, problem nastaje kada pojedinci u politiku ulaze prvenstveno zbog materijalnih pogodnosti, a javne funkcije zadržavaju godinama bez odgovarajućeg učinka.
Sociolog Drago Vuković ocjenjuje da je političko djelovanje u BiH u velikoj mjeri postalo usmjereno na stranačke i kadrovske interese, umjesto na odgovornost prema javnosti. On smatra da su zapošljavanje stranačkih kadrova i očuvanje političkih pozicija postali važni motivi djelovanja pojedinih političkih struktura. Sličnog je mišljenja i komunikolog Mladen Bubonjić, koji ukazuje na to da dio mladih ljudi politički angažman vidi kao mogućnost za ostvarivanje finansijske i društvene sigurnosti.
Hiljade kandidata na izborima
Prema podacima navedenim u prilogu BHRT-a, na posljednjim izborima učestvovalo je približno 7.000 kandidata i 75 političkih stranaka. Veliki broj političkih subjekata sam po sebi ne govori o motivima njihovih članova, ali analitičari smatraju da otvara i pitanje načina na koji funkcioniše politički sistem te kakve mogućnosti pruža onima koji se uključuju u javni život.
Visoke plate izabranih predstavnika nisu nužno sporne ukoliko su praćene odgovornošću, transparentnošću i konkretnim rezultatima. Međutim, kada se primanja političara višestruko razlikuju od zarada velikog dijela stanovništva, raste i interes javnosti za način trošenja budžetskog novca.
Ključno pitanje ostaje koliko građani za novac izdvojen za rad političkih institucija dobijaju kroz kvalitetnije javne usluge, efikasnije institucije i poboljšanje životnog standarda.
Upravo bi rezultati rada, dostupnost informacija o primanjima i odgovornost prema biračima trebali biti među najvažnijim kriterijima za ocjenu rada izabranih predstavnika.