Jesenja sjetva u Semberiji, jednoj od najvažnijih poljoprivrednih regija Bosne i Hercegovine, odvija se u izuzetno teškim uslovima. Dugotrajna suša, nedostatak vlage u zemljištu i sve veći troškovi proizvodnje zadali su ozbiljne probleme poljoprivrednicima, koji strahuju da bi kašnjenje radova moglo utjecati na narednu žetvu.
Iako su posljednje padavine donekle olakšale situaciju, ratari upozoravaju da je zemlja i dalje suha i tvrda, zbog čega je njena obrada znatno zahtjevnija nego prethodnih godina. Nedostatak vlage otežava oranje i pripremu parcela, povećava potrošnju goriva i dodatno opterećuje poljoprivrednu mehanizaciju. Zbog nepovoljnih vremenskih uslova pojedini proizvođači već kasne s planiranom sjetvom, dok drugi pokušavaju iskoristiti svaki povoljan dan za radove na njivama.
Suša poremetila rokove sjetve
Na području Semberije tokom proteklih mjeseci zabilježen je izražen nedostatak padavina, što je dovelo do isušivanja i zbijanja zemljišta. Poljoprivrednici ističu da je obrada takvih parcela znatno teža, a nerijetko su potrebni dodatni prohodi traktora i drugih mašina kako bi zemljište bilo pripremljeno za sjetvu.
Na pojedinim površinama sjetva uljane repice kasnila je više od dvadeset dana u odnosu na planirane rokove. Posljednje kiše omogućile su početak radova na dijelu parcela, ali poljoprivrednici upozoravaju da je za stabilan razvoj usjeva potrebno još padavina.
U Poljoprivrednom dobru „Semberija“ počela je sjetva pojedinih ozimih kultura, uključujući raž, ječam i uljanu repicu. Prema navodima predstavnika ovog preduzeća, planirano je da se pšenica zasije na približno 700 hektara, raž na 120, a ječam na 100 hektara.
Troškovi proizvodnje sve veći
Pored nepovoljnih vremenskih prilika, poljoprivrednici se suočavaju i sa značajnim rastom cijena repromaterijala. Gorivo, mineralna đubriva i obrada zemljišta predstavljaju sve veći finansijski teret, dok otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda ne prate rast ulaganja.
Prema procjenama predstavnika poljoprivrednih udruženja, jesenja sjetva u Republici Srpskoj ove godine mogla bi biti skuplja za 15 do 20 posto u odnosu na prethodnu sezonu. Kod pojedinih vrsta mineralnih đubriva zabilježeno je poskupljenje od 20 do 40 posto. Dodatni problem predstavlja činjenica da je zbog suhog i tvrdog zemljišta potrebno više vremena i goriva za pripremu parcela. Poljoprivrednici upozoravaju da se tako povećavaju ukupni troškovi proizvodnje i prije nego što sjeme bude položeno u zemlju.
Za hektar pšenice i do 2.200 KM
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika „Sela Semberije i Majevice“ Savo Bakajlić procjenjuje da će ga sjetva pšenice koštati približno 2.200 KM po hektaru, i to na zemljištu koje je u njegovom vlasništvu. Za proizvođače koji obrađuju iznajmljene parcele troškovi su još veći, jer zakup može iznositi dodatnih 250 do 500 KM po hektaru.
Istovremeno, poljoprivrednici ukazuju na veliki nesrazmjer između cijena proizvodnje i otkupa. Poljoprivrednik iz Janje Mustafa Gradaščević naveo je primjer prema kojem litar dizela košta približno koliko i 11 kilograma pšenice, računajući otkupnu cijenu ovogodišnjeg roda. Takav odnos cijena dodatno otvara pitanje isplativosti domaće proizvodnje žitarica.
Poljoprivrednici traže veću podršku
Zbog sve težih uslova proizvodnje poljoprivredna udruženja zatražila su dodatne količine regresiranog goriva i povećanje podsticaja za proizvodnju pšenice. Trenutni podsticaj u Republici Srpskoj za merkantilnu pšenicu iznosi 500 KM po hektaru, dok proizvođači traže povećanje na 700 KM. Dio poljoprivrednika iz Bijeljine, Lopara i Ugljevika upozorio je i na problem neisplaćenih podsticaja, uz mogućnost organizovanja protesta ukoliko njihovi zahtjevi ne budu razmotreni.
Hoće li kašnjenje utjecati na prinose?
Stručnjaci upozoravaju da se kašnjenje sjetve može odraziti na razvoj ozimih kultura, posebno ako biljke prije zime ne uspiju razviti dovoljno snažan korijenov sistem. Ipak, konačan rezultat zavisit će od vremenskih prilika u narednim sedmicama, kvaliteta pripreme zemljišta i izbora odgovarajućeg sjemena.
Poljoprivrednicima se preporučuje da radove prilagode stanju zemljišta, jer sjetva u izrazito nepovoljnim uslovima može dodatno povećati troškove i rizik od slabijeg prinosa.
Semberija je tradicionalno jedno od ključnih područja za proizvodnju žitarica u Bosni i Hercegovini, pa problemi tamošnjih ratara imaju značaj i za šire domaće tržište hrane. Dok proizvođači čekaju povoljnije vremenske prilike, ostaje neizvjesno hoće li uspjeti nadoknaditi izgubljeno vrijeme i završiti sjetvu uz troškove koji su iz godine u godinu sve veći.