Dvije godine nakon katastrofalnih poplava koje su u oktobru 2024. godine pogodile Jablanicu, Konjic i okolna područja, pitanje sigurnosti stanovništva ponovo dolazi u fokus javnosti. Svaka najava obilnijih padavina budi zabrinutost, posebno među stanovnicima naselja koja su pretrpjela najveća razaranja. Koliko je u međuvremenu učinjeno na prevenciji i jesu li nadležne institucije spremnije za slične situacije?
U prilogu Federalne televizije o ovoj temi govorili su stručnjaci i predstavnici nadležnih službi, upozoravajući da zaštita od poplava ne zavisi samo od vremenskih prognoza nego i od pravovremene reakcije, održavanja vodotoka i odgovornog odnosa prema prostoru.
Struka upozorava: Nisu za sve krive klimatske promjene
Profesor geografije Vedran Zubić upozorava da kombinacija obilnih padavina, konfiguracije terena i ljudskih aktivnosti može stvoriti izuzetno opasne uslove za nastanak bujičnih poplava. Nakon dužih sušnih perioda, tlo može slabije upijati velike količine kiše koje padnu u kratkom vremenu. Na strmim planinskim padinama voda se tada brzo slijeva prema naseljima, noseći zemlju, kamenje i drugi materijal.
Zubić posebno upozorava na opasnosti koje mogu nastati kada se prirodnim rizicima pridruže ljudske intervencije u prostoru, uključujući kamenolome. Prema njegovom mišljenju, nije dovoljno sve posljedice pripisivati klimatskim promjenama, dok se istovremeno zanemaruju stručna upozorenja i podaci kojima institucije raspolažu. Upravo je tragedija u Donjoj Jablanici pokazala koliko razorne mogu biti bujice praćene velikim količinama kamenog materijala.
Šta rade službe kada stigne upozorenje?
Jedan od ključnih elemenata zaštite stanovništva jeste sistem ranog upozoravanja. Kada Federalni hidrometeorološki zavod najavi obilnije padavine i mogućnost poplava, informacije se prosljeđuju nadležnim službama civilne zaštite, koje trebaju koordinirati praćenje stanja i provođenje preventivnih mjera. Portparol Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Pero Pavlović pojašnjava da njihova služba po prijemu upozorenja obavještava institucije i druge nadležne subjekte zadužene za sigurnost stanovništva.
U slučajevima povećane opasnosti angažuju se i službe spašavanja, a nadležni prate stanje na ugroženim područjima. Koliko je takva reakcija važna, pokazali su i događaji od prošle sedmice, kada su zbog najavljenih obilnih padavina službe u Jablanici obilazile ranije pogođena naselja.
Nakon odrona na magistralnoj cesti M-17, dežurne ekipe kontrolisale su stanje na terenu, dok su pripadnici civilne zaštite pratili situaciju u Donjoj Jablanici, Zlatama, Mirku i Čivelju.
Čišćenje vodotoka na području Konjica, Jablanice i Mostara
Važan dio prevencije predstavlja održavanje riječnih korita i uklanjanje nanosa koji mogu otežati protok vode. Iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora navode da svake godine raspisuju javne pozive za vađenje materijala iz vodotoka na određenim lokacijama.
Riječ je o uklanjanju šljunka, pijeska i drugih nanosa, u skladu s propisima i procjenama potreba na terenu. Prema podacima Agencije, ovim aktivnostima obuhvaćeno je pet lokacija na području Konjica, kao i pojedini vodotoci i područja Jablanice, Mostara i Čapljine.
Među navedenim lokacijama su akumulacije hidroelektrana Jablanica i Grabovica, staro korito Neretve na području Jablanice te područje Jasenice u Mostaru. Međutim, održavanje vodotoka samo je jedan dio ukupnog sistema zaštite. Bujične poplave na planinskim područjima mogu nastati izuzetno brzo, zbog čega su potrebni i kvalitetna procjena rizika, praćenje opasnih padina te jasni planovi postupanja.
Obnova traje, ali ostaje pitanje prevencije
Na području Jablanice nastavljaju se i projekti oporavka nakon katastrofe iz 2024. godine.
U saradnji s Evropskom unijom i međunarodnim organizacijama realizuju se projekti obnove stambenih objekata, javne i komunalne infrastrukture te podrške domaćinstvima i privredi.
Ipak, obnova onoga što je uništeno i sprečavanje novih tragedija dva su različita zadatka.
Dok obnova omogućava povratak normalnom životu, prevencija zahtijeva dugoročno praćenje rizičnih područja, ulaganja u zaštitnu infrastrukturu i koordinaciju svih nivoa vlasti.
Hoćemo li sljedeći put reagovati na vrijeme?
Tragedija iz oktobra 2024. godine ostavila je duboke posljedice u Jablanici i okolnim područjima. Zbog toga svaka nova najava ekstremnih padavina otvara pitanje koliko su građani zaista sigurniji nego prije dvije godine. Pravovremeno upozorenje može spasiti živote, ali samo ako nakon njega uslijede konkretne i dovoljno brze mjere na terenu.
Stručnjaci upozoravaju da je za smanjenje rizika neophodno ozbiljno uvažavati meteorološke i hidrološke podatke, kontrolisati intervencije u prostoru i redovno održavati vodotoke. Aktivnosti koje nadležne službe provode pokazuju da postoje mehanizmi praćenja i reagovanja, ali dostupni podaci sami po sebi ne daju odgovor na pitanje jesu li sva ugrožena naselja danas dovoljno zaštićena. Dvije godine nakon tragedije, najvažnije pitanje ostaje isto: jesmo li iz prethodne katastrofe izvukli dovoljno pouka da spriječimo nove ljudske žrtve?