Jedna od najljepših i najbolje očuvanih rijeka u Evropi mogla bi dobiti novi, sveobuhvatni sistem zaštite. U Bihaću je predstavljena inicijativa za osnivanje Nacionalnog parka divlje rijeke Una, koji bi obuhvatio čak 657 kilometara riječnih tokova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, uključujući Unu i njene pritoke.
Riječ je o ambicioznom prekograničnom projektu čiji je cilj dugoročno očuvanje prirodnih vrijednosti cijelog sliva Une, a ne samo pojedinih dijelova rijeke koji trenutno imaju status zaštićenih područja. Prema predstavljenom konceptu, budući nacionalni park prostirao bi se na površini od 351 kvadratnog kilometra, a obuhvatio bi riječni sistem Une i njenih pritoka, uključujući i Sanu.
Prva javna prezentacija održana je 26. oktobra u Bihaću, pred pedesetak učesnika, a inicijativa će tokom ove sedmice biti predstavljena i u drugim gradovima uz Unu.
Zašto je potrebna dodatna zaštita Une?
Iako Una već ima određeni stepen institucionalne zaštite, značajni dijelovi njenog toka i dalje nisu obuhvaćeni zaštićenim područjima. U Federaciji Bosne i Hercegovine Nacionalni park „Una“ osnovan je 2008. godine i obuhvata približno 19.800 hektara na području Bihaća.
U Republici Srpskoj dio donjeg toka Une od 2019. godine zaštićen je kao park prirode. Međutim, veliki dijelovi srednjeg toka Une u BiH, kao i pojedini dijelovi rijeke u Hrvatskoj, ostali su izvan postojećih režima zaštite. Predlagači inicijative smatraju da je takav pristup nedovoljan jer se prirodni procesi u riječnom sistemu ne mogu posmatrati odvojeno od njegovih pritoka, izvorišta i okolnih staništa. Zbog toga predlažu jedinstven koncept zaštite koji bi obuhvatio čitav riječni sistem.
Jedan od posljednjih očuvanih riječnih sistema Evrope
Međunarodni stručnjaci upozoravaju da Una predstavlja izuzetno vrijedno prirodno područje, posebno zbog očuvanih riječnih staništa i bogatog biljnog i životinjskog svijeta. Izvršni direktor organizacije Riverwatch Ulrich Eichelmann istakao je da Una pripada rijetkim evropskim rijekama koje su sačuvale velike dijelove prirodnog toka. Posebnu vrijednost predstavlja prisustvo mladice, poznate i kao dunavski losos, čiji opstanak zavisi od očuvanih i slobodnih riječnih tokova.
U slivu Une zabilježena je i čovječija ribica, rijetka vrsta vodozemca koja živi u podzemnim vodama i pećinama. Koliko je područje bogato biodiverzitetom pokazala je i ranija naučna ekspedicija tokom koje je približno 70 naučnika i stručnjaka za samo pet dana evidentiralo oko 1.000 biljnih i životinjskih vrsta. Stručnjaci naglašavaju da je riječ tek o dijelu ukupnog prirodnog bogatstva ovog područja.
Primjer rijeke Vjose u Albaniji
Kao model za buduću zaštitu Une predstavljen je Nacionalni park divlje rijeke Vjosa u Albaniji, osnovan u martu 2023. godine. Vjosa je postala međunarodno prepoznatljiv primjer zaštite slobodnog riječnog toka, a organizatori smatraju da bi sličan koncept mogao biti primijenjen i na Uni. Ukoliko inicijativa bude prihvaćena i provedena, Una bi mogla postati jedan od prvih velikih prekograničnih nacionalnih parkova divljih rijeka u Evropi. Ipak, osnivanje takvog zaštićenog područja zahtijevalo bi dogovor nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kao i usklađivanje različitih zakonskih i administrativnih nadležnosti.
Predloženo i da Una dobije prava živog bića
Tokom predstavljanja inicijative otvoreno je još jedno zanimljivo pitanje – mogućnost pravnog priznavanja rijeke Une kao živog bića. Takvu ideju zastupa međunarodna organizacija Earth Law Center, koja se zalaže za razvoj pravnih mehanizama kojima bi prirodni ekosistemi dobili posebna prava i zaštitu.
Predstavnica organizacije Pooja Sharma istakla je značaj povezivanja lokalnih zajednica s prirodom i potrebe da se ta povezanost pretoči u konkretne pravne instrumente.
Za sada je riječ o prijedlogu, a ne o usvojenom pravnom statusu rijeke Une.
O budućnosti Une razgovarat će se u pet gradova
Inicijativu predstavljaju udruženje Green Team iz Novog Grada, Centar za životnu sredinu iz Banje Luke i Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT iz Sarajeva, uz podršku međunarodnih partnera Riverwatch i Earth Law Center. Mario Crnković iz Green Teama naglasio je da je riječ o složenom procesu koji zahtijeva vrijeme, saradnju i uključivanje lokalnog stanovništva.
Organizatori posebno ističu da odluke o budućnosti Une ne mogu biti donesene bez učešća građana, ribolovaca, turističkih radnika, stručnjaka i institucija. Nakon prezentacije u Bihaću, razgovori se nastavljaju u Bosanskoj Krupi, Novom Gradu, Sanskom Mostu i Prijedoru. Danas, 28. oktobra, inicijativa će biti predstavljena u Novom Gradu, dok su narednih dana planirani skupovi u Sanskom Mostu i Prijedoru. Početak prezentacija najavljen je za 18 sati.
Velika prilika za zaštitu prirode i održivi turizam
Potencijalno proglašenje prekograničnog nacionalnog parka moglo bi imati značaj ne samo za očuvanje prirode nego i za razvoj održivog turizma u gradovima i općinama uz Unu.
Očuvana rijeka predstavlja važan resurs za rafting, sportski ribolov, rekreaciju i druge turističke aktivnosti, ali bi budući režim zaštite morao jasno definisati pravila korištenja prostora.
Studija izvodljivosti pokazuje da je predloženi koncept moguć, ali nacionalni park još nije osnovan. Predstoje razgovori s lokalnim zajednicama i nadležnim institucijama, kao i donošenje eventualnih odluka o njegovom uspostavljanju.
Za zagovornike inicijative cilj je jasan – sačuvati Unu od izvora do ušća, zajedno s njenim pritokama, kako bi njene prirodne vrijednosti ostale očuvane i za buduće generacije.