Generalni štrajk zaposlenih u pravosudnim institucijama Hercegovačko-neretvanskog kantona traje već sedam sedmica, a njegove posljedice sve ozbiljnije osjećaju građani, advokati, notari i privrednici. Brojni sudski postupci su zaustavljeni, pribavljanje potrebne dokumentacije otežano, dok dogovora između Vlade HNK i sindikata još nema.
Zbog sve težih posljedica obustave rada održan je sastanak predstavnika Vlade HNK s predstavnicima privredne, advokatske i notarske komore. Upozoreno je da dugotrajna blokada pravosuđa ne pogađa samo stranke u sudskim postupcima nego sve više ugrožava i redovno poslovanje privrednih subjekata.
Iz Vlade HNK naglašavaju da je funkcionisanje pravosudnih institucija neophodno za nesmetano odvijanje brojnih poslovnih aktivnosti, uključujući pribavljanje sudskih uvjerenja i dokumentacije potrebne za pravne i finansijske poslove.
Sudski predmeti stoje, posljedice osjećaju i djeca
Posebno zabrinjavaju posljedice koje štrajk ostavlja na građane koji čekaju završetak sudskih postupaka. Mostarski advokat Nino Gvozdić upozorio je da su zaustavljeni brojni predmeti, među kojima su brakorazvodni i ostavinski postupci, dok problemi postoje i kod pribavljanja zemljišnoknjižnih izvadaka te prenosa vlasništva nad nekretninama.
Gvozdić navodi da trenutno ima pet do šest brakorazvodnih postupaka koji stoje, a posebno upozorava na djecu koja zbog zastoja u postupcima ne mogu ostvariti pravo na alimentaciju koja im još nije određena. Problemi se prenose i na notarske urede, čiji rad u određenim postupcima zavisi od dokumentacije i odluka sudova.
Dugotrajno odgađanje predmeta dodatno povećava pravnu nesigurnost, dok građani i privrednici ne mogu planirati završetak postupaka od kojih zavise njihove svakodnevne i poslovne obaveze.
Sindikat traži povećanje plata od 20 posto
Generalni štrajk zaposlenih u pravosuđu HNK počeo je 7. septembra 2026. godine, nakon neuspješnih pregovora s kantonalnom Vladom. Osnovni zahtjev sindikata jeste dodatak na platu od najmanje 20 posto za sve kategorije zaposlenih u pravosudnim institucijama, uz sistemsko rješavanje njihovog statusa kroz odgovarajuće zakonske izmjene.
Predsjednica Jedinstvenog sindikata državnih službenika i namještenika pravosuđa HNK Vesna Kojić poručuje da sindikat želi što skoriji dogovor, ali smatra da odgovornost za izostanak rješenja ne leži na zaposlenima. Prema njenim riječima, u posljednjih petnaestak dana nije bilo kontakata ni razgovora između sindikata i Vlade HNK.
Vlada je ranije ponudila dodatak od 20 posto za zaposlene na radnim mjestima s posebnim uslovima rada, ali sindikat nije prihvatio takvo rješenje jer ono ne obuhvata sve zaposlene. Iz Vlade smatraju da bi odobravanje istog dodatka svim zaposlenima, bez obzira na prirodu njihovih poslova, bilo zakonski sporno i predstavljalo nejednak tretman u odnosu na zaposlene u drugim kantonalnim institucijama.
Novi pokušaj dogovora u petak
Iako su dosadašnji pregovori završavali bez dogovora, najavljen je novi sastanak predstavnika Vlade, sindikata, resornih ministarstava, privrednika i socijalnih partnera. Prema najavi glasnogovornika Vlade HNK Pere Pavlovića, sastanak bi trebao biti održan u petak, 30. oktobra, s ciljem pronalaženja rješenja za prekid štrajka.
U sindikatu, međutim, ne iskazuju veliki optimizam jer, kako navode, dosadašnji stavovi Vlade ne ukazuju na spremnost da prihvati njihove ključne zahtjeve. Za vrijeme štrajka pravosudne institucije obavljaju hitne i neodložne poslove, dok je redovan rad sa strankama u velikoj mjeri obustavljen. Općinski sud u Mostaru nedavno je omogućio određene izuzetke za dostavljanje podnesaka u već formiranim predmetima, ali time nije uspostavljen redovan rad s građanima.
Svaka nova sedmica bez dogovora znači dodatno gomilanje sudskih predmeta i produžavanje rokova za građane i privredne subjekte.
Hoće li najavljeni sastanak donijeti pomak u pregovorima, ostaje da se vidi. U međuvremenu, posljedice štrajka sve više izlaze iz okvira samih pravosudnih institucija i postaju problem koji pogađa funkcionisanje velikog dijela društva i privrede u HNK.