Sjedinjene Američke Države upozorile su svoje bliskoistočne saveznike da se pripreme za mogućnost novih vojnih udara na Iran nakon američkih kongresnih izbora zakazanih za 3. novembar. Prema informacijama Associated Pressa, Washington istovremeno upozorava da bi Teheran mogao odgovoriti napadima na energetsku infrastrukturu i druge strateške ciljeve u zemljama Perzijskog zaljeva.
Iako su pripreme američke vojske intenzivirane, predsjednik Donald Trump još nije donio konačnu odluku o pokretanju nove vojne operacije, navode diplomatski izvori upoznati s američkim upozorenjima.
Američki zvaničnici poručili su pojedinim regionalnim partnerima da bi eventualni udari mogli trajati nekoliko dana, ali saveznici strahuju da bi iranski odgovor mogao izazvati znatno duži i širi sukob.
Gomilanje američkih snaga u Perzijskom zaljevu
SAD je posljednjih sedmica značajno ojačao svoje vojno prisustvo na Bliskom istoku. Prema izvještaju Associated Pressa, u regiju je raspoređeno približno 9.000 dodatnih američkih vojnika, uz jačanje pomorskih snaga.
Ovakvi potezi dodatno su podstakli procjene da Washington razmatra nastavak intenzivnijih vojnih operacija protiv Irana.
Reuters je još početkom septembra izvijestio da dio najbližih Trumpovih saradnika zagovara ograničavanje sukoba do kongresnih izbora, kako rat ne bi dodatno ugrozio izborne izglede republikanaca.
Nakon 3. novembra američka administracija mogla bi razmotriti snažnije vojne akcije, ali to ne znači da je odluka o njihovom provođenju već donesena.
Rat već košta desetine milijardi dolara
Sukob s Iranom ima sve ozbiljnije finansijske posljedice za Sjedinjene Američke Države i svjetsku ekonomiju.
Prema podacima Pentagona koje prenose američki mediji, dosadašnji američki vojni troškovi premašili su 47 milijardi dolara, dok bi za nadoknadu potrošene municije moglo biti potrebno više od 29 milijardi dolara.
Istovremeno, cijene energenata ostaju izuzetno visoke. Cijena barela nafte Brent u četvrtak se kretala oko 114 dolara, dok je evropski prirodni plin dostigao približno 97 eura po megavatsatu.
Nestabilnost na energetskim tržištima posebno pogađa države zavisne od uvoza nafte i plina, a svaki novi talas sukoba mogao bi dodatno povećati troškove transporta, proizvodnje i života.
Iran odbacuje ponuđene uslove
Uprkos rastućim vojnim napetostima, diplomatski pokušaji pronalaženja rješenja još nisu potpuno obustavljeni.
Katar je proteklih dana posredovao u razmjeni novih prijedloga za okončanje sukoba između Irana, SAD-a i Izraela.
Prema Reutersu, katarski prijedlog predviđa vremenski okvir od sedam dana za rješavanje ključnih spornih pitanja, uz postepene mjere za izgradnju međusobnog povjerenja.
Međutim, iranski zvaničnici ocijenili su ponuđene ideje neprihvatljivim, naglašavajući da Teheran ne pristaje na američke zahtjeve u vezi sa svojim nuklearnim programom.
Iran insistira na ukidanju sankcija i prekidu američke blokade iranskih luka kao preduslovima za ozbiljnije pregovore.
Kina poziva na smirivanje sukoba
Zbog opasnosti od dodatne destabilizacije Bliskog istoka, diplomatske aktivnosti intenzivira i Kina.
Peking je najavio slanje posebnih izaslanika u zemlje regije kako bi podstakao razgovore i spriječio novu eskalaciju.
Ujedinjeni Arapski Emirati također su pozvali sukobljene strane da prednost daju političkim rješenjima, dok Katar upozorava da Iran mora prestati prijetiti susjednim državama i omogućiti sigurniji promet kroz Hormuški tjesnac.
Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da eventualni novi američki napadi budu praćeni iranskim udarima na naftna i plinska postrojenja u Perzijskom zaljevu, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za globalno snabdijevanje energentima.
Ključni datum 3. novembar
Američki kongresni izbori sada predstavljaju važan politički trenutak za daljnji razvoj sukoba.
Trumpova administracija suočava se s pritiskom zbog visokih cijena goriva, rastućih vojnih troškova i nezadovoljstva dijela američke javnosti nastavkom rata.
Istovremeno, predsjednik Trump tvrdi da sukob može biti okončan relativno brzo, ali insistira da Iran ne smije razviti nuklearno oružje.
Naredni dani mogli bi pokazati hoće li Washington dati prednost diplomatskom dogovoru ili ponovo posegnuti za snažnijom vojnom opcijom.
Za sada je potvrđeno da su američki saveznici upozoreni na mogućnost novih udara, ali ne i da je Trump izdao naredbu za napad.