Je li Alta banka bila jedan od ključnih finansijskih kanala režima Aleksandra Vučića i je li nakon izbornog poraza Srpske napredne stranke započelo izvlačenje velikih količina novca iz Srbije? Ovo su pitanja koja se sve glasnije postavljaju nakon što je Narodna banka Srbije oduzela dozvolu za rad Alta banci, a tužilaštvo pokrenulo provjere mogućih spornih finansijskih transakcija.
Slučaj koji je počeo informacijama o mogućem prebacivanju desetina miliona eura u inostranstvo prerastao je u jednu od najvećih finansijskih afera u Srbiji nakon izbornog poraza vlasti Aleksandra Vučića. Posebnu pažnju izazivaju povezanost vlasnika banke Davora Macure s dosadašnjim vladajućim strukturama, veliki poslovi koje je banka dobivala od državnih institucija i javnih preduzeća te sumnje da su pojedine finansijske operacije izvođene neposredno nakon promjene političkih okolnosti.
Miketić: Operacija izazivanja krize
Aktivista i bivši narodni poslanik Đorđe Miketić smatra da se iza slučaja Alta banke možda krije mnogo šira operacija čiji je cilj izazivanje finansijske i institucionalne krize. On je javno doveo u pitanje postupanje guvernerke Narodne banke Srbije Jorgovanke Tabaković, ali i brzinu reakcije tužilaštva i drugih nadležnih organa. Prema njegovoj ocjeni, posljedice afere ne odnose se samo na zaposlene i klijente Alta banke, nego potencijalno i na javna preduzeća, finansijski sistem i građane Srbije. Miketić je slučaj povezao s mogućnošću namjernog izazivanja kriza u periodu političke tranzicije, podsjećajući na iskustva Srbije nakon pada režima Slobodana Miloševića 2000. godine. U tom kontekstu prenio je i razmišljanja nekadašnjeg lidera Otpora Ivana Marovića, koji je upozorio na mogućnost izazivanja serije kriza tokom kojih bi se mogao iznositi novac i uništavati dokumentacija. Takva poređenja, međutim, zasad predstavljaju političke procjene, a ne dokaz da je sadašnja bankarska kriza namjerno izazvana.
Od mjenjačnice do banke koja posluje s državom
Posebno zanimljiv dio priče predstavlja poslovni uspon Davora Macure, vlasnika Alta banke. Macura je poslovnu karijeru razvijao iz mjenjačkih poslova, da bi tokom godina vlasti Srpske napredne stranke izgradio poslovni sistem koji obuhvata bankarstvo, platne usluge i trgovinu. Njegova grupacija nedavno je preuzela i značajne trgovačke kompanije, među kojima su IDEA, Roda i Mercator. Alta banka je istovremeno postala važan poslovni partner državnih institucija i velikih javnih preduzeća u Srbiji.
Među klijentima banke nalazila se i Elektroprivreda Srbije, a preko sistema povezanih s Alta grupom obavljani su pojedini poslovi naplate i platnog prometa. Upravo tu počinje jedno od najvažnijih pitanja ove afere: zbog čega su pojedini veliki državni poslovi povjeravani banci čiji je vlasnik u javnosti povezivan s političkim vrhom Srbije? Sama činjenica da privatna banka posluje s državnim institucijama ne predstavlja dokaz nezakonitosti. Međutim, obim tih poslova, način njihovog dodjeljivanja i eventualne veze s političkim strukturama opravdavaju zahtjev za detaljnom finansijskom kontrolom.
Je li banka služila za izvlačenje novca?
Najozbiljnije sumnje odnose se na moguće transfere velikih novčanih iznosa u inostranstvo nakon izbornog poraza SNS-a. Predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević javno je iznio tvrdnje o mogućoj konverziji i transferu približno 50 miliona eura, dovodeći u pitanje postupanje Narodne banke Srbije. Pojavile su se i informacije o mogućem prebacivanju sredstava prema Sjevernoj Makedoniji, dok su tamošnji zvaničnici upozorili da se neprovjerene tvrdnje ne mogu smatrati dokazom nezakonitog poslovanja. Tužilaštvo za organizovani kriminal u Srbiji zatražilo je provjere poslovanja Alta banke, uključujući finansijske transfere prema inostranstvu i postupanje odgovornih osoba u Narodnoj banci Srbije. To znači da je pitanje mogućeg izvlačenja novca postalo predmet institucionalnih provjera, a ne samo političkih optužbi. Ipak, do sada nije javno dokazano da su sporne transakcije predstavljale nezakonito izvlačenje novca, niti da je njihov krajnji korisnik bio Aleksandar Vučić ili neko iz njegovog političkog okruženja.
Tužiteljica iznijela teške optužbe
Dodatnu težinu aferi dale su izjave zamjenice javnog tužioca u Beogradu Bojane Savović. Ona je javno iznijela ocjenu da Alta banka nije bila obična finansijska institucija, nego da je, prema njenom mišljenju, služila za pranje nelegalnog novca povezanog s državnim strukturama. Riječ je o izuzetno ozbiljnoj optužbi koja otvara pitanje mogućeg sistemskog korištenja bankarskog sektora za finansijske operacije povezane s političkom moći. Međutim, ni ove tvrdnje ne predstavljaju pravosnažno utvrđenu činjenicu. Njihovu osnovanost moraju utvrditi nadležni istražni i pravosudni organi.
Šta je s novcem javnih preduzeća?
Još jedno važno pitanje odnosi se na sredstva državnih kompanija koja su prolazila kroz Alta banku. Studentski pokret u Srbiji zatražio je detaljnu provjeru kreditnog portfelja banke, poslovanja s povezanim osobama i odluka na osnovu kojih su javna preduzeća povjeravala novac toj finansijskoj instituciji. Posebno je zatraženo objašnjenje zbog čega je naplata računa Elektroprivrede Srbije tokom 2025. godine prebačena na Alta banku. Ako bi se pokazalo da su sredstva javnih preduzeća korištena za pogodovanje politički povezanim poslovnim strukturama, to bi moglo otvoriti pitanje odgovornosti mnogo šireg kruga ljudi od samog rukovodstva banke.
Ključno je utvrditi kome je banka odobravala velike kredite, pod kojim uslovima, uz kakve garancije i jesu li postojale transakcije koje nisu imale opravdanu ekonomsku svrhu. Takva analiza mogla bi pokazati jesu li poslovne veze Alta banke s državom bile uobičajeni komercijalni odnosi ili dio šire mreže političkog i finansijskog utjecaja.
Zašto je Narodna banka reagovala tek sada?
Narodna banka Srbije oduzela je Alta banci dozvolu za rad 30. oktobra, navodeći znatno pogoršanje finansijskog stanja i rizike po likvidnost banke. Odluka je otvorila dodatna pitanja jer je centralna banka prethodno uvjeravala javnost da se finansijske transakcije odvijaju pod redovnim nadzorom. Četvero viceguvernera NBS-a zatražilo je provjeru okolnosti koje su dovele do oduzimanja dozvole, uključujući moguću odgovornost unutar same centralne banke. Prema njihovim navodima, stvarno finansijsko stanje Alta banke značajno se razlikovalo od ranije dostavljanih podataka.
Zbog toga se sada postavlja pitanje jesu li nadležni organi na vrijeme znali za probleme, jesu li reagovali dovoljno brzo i je li neko eventualno imao povlašten pristup informacijama o stanju banke. Narodna banka Srbije saopćila je da je postupala radi zaštite deponenata i finansijske stabilnosti, a osigurani depoziti do 50.000 eura po deponentu trebali bi biti isplaćeni u skladu sa zakonom.
Tragovi vode i prema Bosni i Hercegovini?
Afera Alta banke ima i regionalnu dimenziju. Prema izvještajima Federalne televizije, profesori Univerziteta u Beogradu Vladimir Obradović i Ognjen Radonjić uputili su upozorenja institucijama Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Evropske unije, tražeći pojačanu kontrolu prenosa gotovine preko granica. Njihova zabrinutost odnosi se na mogućnost iznošenja novca sumnjivog porijekla iz Srbije u periodu političkih promjena. Dodatnu pažnju izazivaju i raniji kreditni aranžmani Alta banke s institucijama Republike Srpske. Prema objavljenim informacijama, banka je tokom 2026. godine odobrila kredit Vladi RS-a u vrijednosti većoj od 22 miliona eura. Takvi aranžmani sami po sebi nisu dokaz nepravilnosti, ali otvaraju pitanje ukupne izloženosti javnih finansija Republike Srpske poslovanju banke koja je ostala bez dozvole za rad.
Početak otkrivanja finansijske mreže bivše vlasti?
Nakon izbornog poraza SNS-a, slučaj Alta banke mogao bi postati jedan od prvih ozbiljnih testova spremnosti institucija Srbije da ispitaju finansijske veze između državnih struktura i poslovnih ljudi bliskih dosadašnjoj vlasti. Ako se potvrde sumnje o nezakonitim transferima, pranju novca ili zloupotrebi sredstava javnih preduzeća, afera bi mogla prerasti u mnogo širu istragu o finansijskim mehanizmima iz vremena Vučićeve vladavine. Za sada, međutim, nije utvrđeno da je Alta banka služila kao organizovani kanal za izvlačenje novca režima. Takva mogućnost ostaje predmet javnih optužbi, sumnji i pitanja na koja istraga tek treba dati odgovore.
Od presudne važnosti bit će utvrditi porijeklo sredstava, krajnje korisnike eventualnih spornih transfera, strukturu velikih kredita i odgovornost ljudi koji su nadzirali banku. Jer ako je Alta banka zaista bila više od obične komercijalne banke, njeno zatvaranje moglo bi biti tek početak otkrivanja mnogo šire finansijske priče o godinama vlasti Aleksandra Vučića.