Troškovi električne energije postaju sve ozbiljnije opterećenje za privredu Republike Srpske, a poslodavci upozoravaju da bi eventualno novo poskupljenje moglo dodatno ugroziti konkurentnost domaćih kompanija. U pojedinim industrijskim granama računi za struju već čine gotovo petinu ukupnih troškova poslovanja, zbog čega Privredna komora RS traži razgovore s Elektroprivredom Republike Srpske o zamrzavanju cijena za narednu godinu.
Predsjednik Privredne komore RS Goran Račić izjavio je da su prikupljeni podaci iz privrednih društava pokazali znatno veće opterećenje nego što se ranije pretpostavljalo. Dok su nadležne institucije procjenjivale da električna energija učestvuje s jedan do tri posto u ukupnim troškovima, podaci Komore pokazuju drugačiju sliku. U drvnoj i metalnoj industriji taj udio iznosi između pet i devet posto, dok u pojedinim hemijskim kompanijama dostiže čak 18 posto.
Pregovori s Elektroprivredom RS još nisu počeli, ali privrednici očekuju da će pitanje cijene električne energije uskoro doći na dnevni red. Njihov osnovni zahtjev je da se spriječi dodatni rast troškova u trenutku kada industrijska proizvodnja bilježi pad, a kompanije se već suočavaju s brojnim finansijskim izazovima.
Problemi u proizvodnji električne energije
Energetska situacija u Republici Srpskoj dodatno je otežana zbog nepovoljnih hidroloških prilika i problema u proizvodnim kapacitetima. Ministar privrede i preduzetništva RS Radenko Bubić upozorio je da su visoke ljetne temperature i nizak vodostaj rijeka značajno smanjili proizvodnju hidroelektrana, dok termoelektrane nisu uspjele nadoknaditi nedostajuće količine energije.
Zbog takvih okolnosti raste potreba za nabavkom električne energije na tržištu, gdje su cijene znatno više od onih koje se ostvaruju u domaćoj proizvodnji. Bubić je naveo da se, prema informacijama iz medija, tržišne cijene u pojedinim periodima kreću i do 250 ili 300 eura, što dodatno opterećuje elektroenergetski sistem. Istovremeno nije mogao precizirati kolike količine električne energije Republika Srpska trenutno uvozi za potrebe domaćeg tržišta.
Dodatnu neizvjesnost izazivaju problemi u Termoelektrani Ugljevik. Prema ministrovim informacijama, osigurane su dodatne količine uglja kako bi se omogućio rad elektrane, dok se paralelno nastoje riješiti imovinskopravni i tehnički problemi na novom eksploatacionom polju.
Privrednici zabrinuti i zbog rasta plata
Pored cijene električne energije, poslovna zajednica upozorava i na posljedice administrativnog povećanja najniže plate. Račić smatra da su dosadašnja povećanja, koja su proteklih godina dostigla gotovo 30 posto, narušila odnose među platama zaposlenih različitih kvalifikacija.
Prema njegovoj ocjeni, sve manja razlika između primanja nekvalifikovanih radnika i stručnih zaposlenika koji upravljaju složenim proizvodnim procesima izaziva nezadovoljstvo i otežava zadržavanje kvalitetne radne snage. Privredna komora smatra da nova povećanja minimalne plate moraju biti usklađena s ekonomskim mogućnostima kompanija, posebno imajući u vidu pad industrijske proizvodnje od četiri do pet posto, a u pojedinim sektorima i više.
Zabrinutost zbog cijena struje nije ograničena samo na Republiku Srpsku. I privrednici u Federaciji BiH upozoravaju da rast cijena električne energije i plina direktno utiče na proizvodne troškove, konkurentnost i mogućnost očuvanja radnih mjesta.
Pred poslovnom zajednicom i energetskim sektorom tako se otvara pitanje kako osigurati stabilno snabdijevanje električnom energijom, a istovremeno spriječiti da sve veći troškovi ugroze domaću proizvodnju. Svako novo poskupljenje struje za industriju moglo bi se odraziti ne samo na poslovanje kompanija nego i na cijene njihovih proizvoda, što bi u konačnici mogli osjetiti i građani.