Iako zima još nije ni počela, Banja Luka se već suočava s ozbiljnim problemom zagađenja zraka. Mjerne stanice šest dana uzastopno bilježe povećane koncentracije štetnih materija, dok zdravstveni stručnjaci upozoravaju građane na moguće posljedice dugotrajnog izlaganja zagađenju. Uprkos upozorenjima koja se ponavljaju iz godine u godinu, sistemska rješenja i dalje izostaju.
Posebno zabrinjavaju koncentracije lebdećih čestica PM10 i PM2,5, koje predstavljaju jedan od najvećih zdravstvenih rizika tokom sezone grijanja. Riječ je o sitnim česticama koje dospijevaju duboko u disajne puteve, a najsitnije među njima mogu prodrijeti i u krvotok.
Ranka Radić, načelnica Odjeljenja za zaštitu životne sredine Republičkog hidrometeorološkog zavoda, potvrdila je za Federalnu televiziju da su upravo ove čestice najveći problem tokom zimskih mjeseci. Institut za javno zdravstvo Republike Srpske već je izdao upozorenje, posebno namijenjeno djeci, trudnicama, starijim osobama i hroničnim bolesnicima. Preporučeno im je da ograniče boravak na otvorenom, izbjegavaju fizičke napore i redovno uzimaju propisanu terapiju.
Kućna ložišta i automobili među glavnim zagađivačima
Stručnjaci kao najveće izvore zagađenja izdvajaju individualna kućna ložišta i motorna vozila. Veliki broj domaćinstava koristi drvo i ugalj za grijanje, dok relativno mali broj građana svakodnevno koristi javni prijevoz. Dodatni problem predstavlja način izgradnje grada, koji na pojedinim lokacijama otežava prirodno strujanje zraka. Kada se tome pridruže magla i temperaturna inverzija, zagađujuće materije ostaju zarobljene u nižim slojevima atmosfere.
U takvim vremenskim uslovima zagađenje se zadržava upravo u prostoru u kojem ljudi žive i dišu, umjesto da se razrjeđuje i odnosi strujanjem zraka. Prema podacima koje je 12. novembra objavio portal Afirmativa, pozivajući se na monitoring kvaliteta zraka, Banja Luka i Sarajevo bili su među gradovima s najlošijim kvalitetom zraka u Bosni i Hercegovini. Indeks kvaliteta zraka u tim gradovima kretao se između 165 i 167, što predstavlja kategoriju nezdravog zraka.
Planovi postoje, ali novca za njihovu provedbu nema
Problem zagađenja zraka u Banjoj Luci nije nov. Grad ima usvojen Plan kvaliteta zraka, ali se njegova provedba suočava s brojnim ograničenjima.
Prema ranijem istraživanju portala Gerila.info, iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske potvrđeno je da tokom prethodne tri godine nisu izdvajana budžetska sredstva za oblast zaštite zraka.
Gradska uprava ranije je navela da ne subvencioniše prelazak domaćinstava na čišće energente, iako upravo individualna ložišta predstavljaju jedan od najznačajnijih izvora zagađenja.
Bez finansijske podrške za modernizaciju grijanja, unapređenja javnog prijevoza i efikasnijih inspekcijskih kontrola teško je očekivati značajnije poboljšanje kvaliteta zraka.
Rješenja su poznata, pitanje je njihove primjene
Biljana Lubarda, profesorica Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, smatra da se problem može ublažiti razvojem centraliziranih sistema grijanja, većim korištenjem javnog prijevoza i prelaskom na alternativne izvore energije. Posebno ukazuje na mogućnosti korištenja geotermalne energije i toplotnih pumpi, za koje Banja Luka ima