Bosna i Hercegovina suočava se s izazovom modernizacije stručnog obrazovanja kako bi mladi nakon završetka školovanja imali znanja i vještine koje poslodavci zaista traže. Veće povezivanje škola i privrede, kvalitetnija praktična nastava i primjena evropskih iskustava bile su glavne teme međunarodne konferencije „Reforma stručnog obrazovanja na djelu – evropska perspektiva“, održane u Sarajevu.
U središtu razgovora našla su se iskustva Njemačke, Austrije i Švicarske, zemalja u kojima je stručno obrazovanje snažno povezano s potrebama tržišta rada. Posebna pažnja posvećena je modelima koji učenicima omogućavaju da dio obrazovanja provedu u kompanijama, stičući praktična znanja uz teorijsku nastavu.
Cilj reformi nije samo osposobljavanje mladih za prvo zaposlenje, nego i njihova priprema za promjene koje donose digitalizacija, nove tehnologije i zelena tranzicija. Takav pristup važan je i u procesu približavanja Bosne i Hercegovine standardima Evropske unije.
Bez privrede nema uspješne reforme
Ambasador Švicarske u Bosni i Hercegovini Gabriel Enrico Derighetti naglasio je da promjene obrazovnog sistema zahtijevaju političku volju, ali i aktivno učešće privatnog sektora.
Prema njegovim riječima, donošenje reformskih mjera samo je jedan dio procesa, dok je njihova stvarna primjena moguća jedino uz spremnost kompanija da učestvuju u obrazovanju budućih radnika.
Upravo saradnja obrazovnih ustanova i poslodavaca predstavlja jednu od ključnih karakteristika evropskih modela stručnog obrazovanja. Učenici na taj način mogu upoznati radno okruženje, savremenu opremu i stvarne zahtjeve zanimanja za koja se školuju.
Ambasador Njemačke u BiH Alfred Grannas ukazao je na potrebu usklađivanja postojećeg obrazovnog sistema s evropskim standardima i potrebama tržišta rada. Naglasio je da takav proces zahtijeva blisku saradnju institucija vlasti, obrazovnog sektora i međunarodnih partnera.
Dualno obrazovanje kao mogući odgovor
Jedan od modela koji se sve više razmatra i primjenjuje u Bosni i Hercegovini jeste dualno obrazovanje, koje podrazumijeva organizovano povezivanje nastave u školama s praktičnim učenjem u kompanijama.
Za razliku od klasične školske prakse, ovaj pristup predviđa strukturiraniji odnos između škole, učenika i poslodavca, uz jasno definisane obrazovne ciljeve i odgovornost mentora.
Prema analizama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), Bosna i Hercegovina već bilježi napredak u razvoju dualnog obrazovanja, ali se propisi i stepen njegove primjene značajno razlikuju između entiteta i kantona.
Pojedini kantoni usvojili su zakonska i podzakonska rješenja koja omogućavaju kvalitetniju praktičnu nastavu, dok se u drugim sredinama odgovarajući propisi još razvijaju. Među izazovima su nedovoljno ujednačeni standardi, osposobljavanje mentora u kompanijama i jasnije uređivanje prava i obaveza učenika i poslodavaca.
Mladi trebaju vještine koje donose zaposlenje
Iskustva evropskih zemalja pokazuju da kvalitetno stručno obrazovanje ne zavisi samo od školskih programa. Jednako su važni savremena oprema, stručni nastavnici, uključivanje privrede i mogućnost da učenici znanje provjeravaju u stvarnim radnim uslovima.
Za Bosnu i Hercegovinu to je posebno značajno zbog potreba domaćih kompanija za kvalifikovanom radnom snagom, ali i izazova odlaska mladih ljudi u inostranstvo.
Modernizacija stručnog obrazovanja mogla bi pomoći da se smanji jaz između onoga što učenici uče i vještina koje su potrebne na radnim mjestima. Ipak, za takve rezultate neophodno je da reformski dokumenti budu praćeni konkretnim promjenama u školama i preduzećima.
Poruka konferencije u Sarajevu jeste da evropska iskustva mogu poslužiti kao važan putokaz, ali da uspjeh reforme prvenstveno zavisi od sposobnosti domaćih institucija i privrede da zajednički izgrade funkcionalan sistem stručnog obrazovanja.